Dok se Evropa posljednjih dana suočava s velikim vremenskim kontrastima, meteorolozi prate mogućnost snažnog prodora hladnog zraka sa sjevera. Na pojedinim područjima već su zabilježeni prvi ozbiljniji prodori hladnoće i snijeg na višim predjelima, dok se istovremeno u drugim dijelovima kontinenta bilježe temperature neuobičajeno visoke za kraj septembra. Prognoze koje su se pojavile sredinom septembra posebno su privukle pažnju zbog mogućnosti izrazitog zahlađenja u jednom dijelu Evrope, uz veoma niske temperature.
Polarni zrak prodire prema jugu
Prema meteorološkim analizama objavljenim krajem septembra, velika masa hladnog zraka širila se prema istočnoj Evropi, donoseći pad temperatura i do 10–15 stepeni u odnosu na vrijednosti koje su prethodno vladale u pojedinim područjima.
Takav razvoj vremena posljedica je složenog rasporeda visokog i niskog pritiska iznad Evrope, koji omogućava da hladan zrak sa sjevera prodre duboko prema jugu kontinenta.
U pojedinim višim predjelima već je bilo uslova za prve ozbiljnije snježne padavine, dok su se jutarnje temperature u hladnijim kotlinama približavale vrijednostima karakterističnim za kasniju jesen.
Velike razlike širom kontinenta
Posebno zanimljivo bilo je to što se u isto vrijeme na različitim krajevima Evrope odvijaju gotovo potpuno suprotne vremenske situacije.
Dok je istočna i jugoistočna Evropa bila pod utjecajem hladnijeg zraka, zapadni dio kontinenta našao se pod utjecajem veoma tople zračne mase.
U Španiji je krajem septembra izmjereno čak 41,3 stepena, dok su temperature u dijelovima Francuske i Njemačke prelazile 30 stepeni. Istovremeno, Balkan je bilježio osjetno hladnije vrijeme, a na planinama u pojedinim zemljama pojavio se i snijeg.
Meteorolozi su ovakav raspored opisivali kao izrazit temperaturni kontrast između zapada i jugoistoka Evrope.
Odakle priča o temperaturama od -40?
Dramatične najave o temperaturama koje bi mogle pasti i do minus 40 stepeni treba posmatrati s oprezom. Takve vrijednosti ne predstavljaju prognozu za cijelu Evropu niti znače da će se takvo zahlađenje dogoditi u svim područjima.
Riječ je o ekstremnom scenariju koji se u pojedinim prognozama i analizama povezuje s mogućim snažnim prodorom arktičkog zraka, naročito u sjevernijim dijelovima kontinenta. Za sada nema osnove da se takva temperatura predstavlja kao izvjesna prognoza za veći dio Evrope.
Slične najave o mogućem snažnom zahlađenju pojavile su se i zbog praćenja polarnog vrtloga. Meteorolozi upozoravaju da eventualni poremećaji tog sistema mogu utjecati na raspored hladnih zračnih masa, ali se unaprijed ne može pouzdano tvrditi gdje bi i koliko snažno takav utjecaj bio izražen.
Balkan također osjetio prodor hladnog zraka
Jugoistočna Evropa već je krajem septembra osjetila posljedice hladnijeg vremena. Temperature u pojedinim područjima bile su i do deset stepeni niže od prosjeka za kraj septembra, dok je na planinama bilo snijega.
Na slovačkim Tatrama ranije je zabilježeno oko pola metra snijega, a snježne padavine očekivale su se i u višim predjelima Bugarske. Na planinama u Grčkoj prognozirane su temperature koje su se mogle spustiti i ispod nule.
Za Bosnu i Hercegovinu ovakve prognoze ne znače automatski dolazak ekstremne zime. Vrijeme na Balkanu može se značajno razlikovati od područja do područja, a dugoročne prognoze postaju sve manje pouzdane što se ide dalje u budućnost.
Vrijeme pokazuje sve veće kontraste
Posljednje vremenske promjene još jednom su pokazale koliko se situacija na evropskom kontinentu može brzo mijenjati. Dok jedan dio Evrope bilježi ljetne temperature, drugi se već suočava s prvim snijegom i jutarnjim mrazevima.
Zbog toga meteorolozi naglašavaju da ekstremne dugoročne scenarije treba pratiti kroz nova ažuriranja prognoza. Ono što je trenutno najizglednije jeste nastavak velikih temperaturnih razlika između različitih dijelova kontinenta, dok će intenzitet i trajanje hladnih prodora zavisiti od daljeg razvoja atmosferskih sistema.
