data-nosnippet>
Cijene uglja u Bosni i Hercegovini mogle bi od iduće godine značajno porasti, upozoravaju stručnjaci, a razlog je nova regulativa Evropske unije – Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija (CBAM), koja u potpunosti stupa na snagu 1. januara 2026. godine.
Ovaj mehanizam, koji će uvoznike električne energije iz zemalja izvan EU obavezati na plaćanje dodatnih taksi za emisije CO₂, posebno će pogoditi zemlje zapadnog Balkana koje još uvijek u velikoj mjeri koriste ugalj za proizvodnju struje. Prema najnovijem izvještaju “CEE Bankwatch Network”, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija neće direktno plaćati CBAM, ali će njihov izvoz struje u EU naglo opasti, što bi moglo dovesti do velikog finansijskog gubitka elektroprivreda u regionu.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš objašnjava da bi posljedice mogle biti ozbiljne: smanjenje izvoza struje, gubitak prihoda i posljedično – poskupljenje energije i uglja unutar BiH. Ukoliko se domaće vlasti ne pripreme na vrijeme, teret bi mogao prebaciti na građane kroz više cijene grijanja i električne energije.
Kako bi ublažile udar CBAM-a, zemlje regiona bi mogle same uvesti sistem oporezivanja emisija i tako prihod od karbonskih taksi zadržati za razvoj obnovljivih izvora energije. No, kako navodi Harbaš, vremena je malo, a pripreme kasne.
Ukoliko se ništa ne preduzme, rast cijena uglja i struje mogao bi biti neizbježan već od početka 2026. godine.
