data-nosnippet>
Cijena zlata bilježi historijski rast kakav nije zabilježen još od kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka. Fjučersi na zlato, kojima se trguje na njujorškoj berzi, porasli su ove godine za gotovo 71 posto, što predstavlja najbolji godišnji rezultat u posljednjih 46 godina.
Sličan skok cijena posljednji put je viđen u periodu globalnih političkih kriza, visoke inflacije i energetskih poremećaja – okolnosti koje danas ponovo obilježavaju svjetsku ekonomiju.
Usljed rata u Ukrajini, pogoršanih odnosa između Izraela i Irana, trgovinskih napetosti i čestih incidenata na naftnim rutama, investitori sve više traže sigurno utočište za svoj kapital. Zlato se u takvim uslovima ponovo pokazalo kao najpouzdanija opcija.
Stručnjaci ističu da zlato tradicionalno čuva vrijednost u vremenima inflacije, slabljenja valuta i globalne nesigurnosti. Dodatni impuls rastu cijene dala je i politika smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, zbog čega su obveznice postale manje privlačne u odnosu na plemenite metale.
Na početku godine unca zlata vrijedila je oko 2.640 dolara, dok je početkom ove sedmice premašila 4.500 dolara, čime je postavljen novi historijski maksimum. Analitičari investicione banke JPMorgan Chase procjenjuju da bi cijena do 2026. godine mogla dostići i 5.000 dolara po unci.
Rast zlata znatno je nadmašio i berzanske indekse – S&P 500 je u istom periodu porastao oko 18 posto. Najveću korist od ovog trenda imaju zlatari, vlasnici zlatnog nakita, ali i države koje povećavaju svoje zlatne rezerve.
Posebno se izdvaja Kina, čija centralna banka intenzivno kupuje zlato s ciljem smanjenja zavisnosti od američkog dolara i američkih državnih obveznica. Nakon zamrzavanja ruske imovine 2022. godine, zlato je dodatno dobilo na značaju kao zaštita od političkih i finansijskih rizika.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, centralne banke su u posljednje tri godine kupovale više od 1.000 tona zlata godišnje, što je dvostruko više u odnosu na prosjek prethodne decenije.
