data-nosnippet>
Često se postavlja pitanje zbog čega neki ljudi dožive duboku starost u dobrom zdravstvenom stanju, dok se drugi već ranije suočavaju s ozbiljnim tegobama, iako vode sličan način života. Odgovor se ne može svesti na jedan uzrok, jer dugovječnost zavisi od čitavog spleta okolnosti – od genetike, preko navika, pa sve do faktora na koje nemamo uticaj. Jedan od elemenata koji već godinama privlači pažnju stručnjaka jeste i krvna grupa.
Iako sama krvna grupa ne može biti presudan faktor dugog života, naučna zapažanja ukazuju na to da ona može imati određeni uticaj na način na koji organizam reaguje na bolesti i proces starenja. Upravo zbog toga, ona se sve češće posmatra kao dio šire slike kada se govori o zdravlju i otpornosti tijela.
Različite krvne grupe nose sa sobom specifične karakteristike koje utiču na imuni odgovor, sklonost ka upalnim procesima i razvoj hroničnih oboljenja. To ne znači da neka grupa garantuje zdravlje, niti da druga predstavlja prepreku, već da postoje suptilne razlike koje s vremenom mogu imati određeni značaj. Te razlike postaju naročito zanimljive kada se analiziraju ljudi koji su doživjeli izuzetno staru dob.
U naučnim istraživanjima često se izdvaja jedna krvna grupa za koju se primjećuje da je povezana s manjom učestalošću nekih ozbiljnih zdravstvenih problema. Statistički podaci pokazuju da osobe s ovom krvnom grupom rjeđe razvijaju određene bolesti srca i krvnih sudova, kao i neke poremećaje koji mogu imati teške posljedice po zdravlje. Naravno, to ne znači potpunu zaštitu, već nešto povoljniji polazni položaj.
Pretpostavlja se da razlog leži u načinu na koji krv funkcioniše u organizmu. Određene osobine mogu doprinositi boljoj cirkulaciji i manjem opterećenju krvnih sudova, što dugoročno olakšava rad srca. Kada se tome pridruže zdrave navike, tijelo dobija veće šanse da duže ostane u ravnoteži.
Analize koje su se bavile osobama koje su doživjele stotu godinu života i više otkrile su zanimljive obrasce. Kod mnogih od njih hronične bolesti se ili nikada nisu razvile, ili su se pojavile znatno kasnije nego kod prosječne populacije. Takvi ljudi često imaju genetske osobine koje usporavaju starenje i jačaju otpornost organizma.
U pojedinim studijama zabilježeno je da se među dugovječnim osobama češće pojavljuje upravo ova krvna grupa, što dodatno podstiče interesovanje naučnika. Ipak, istraživači naglašavaju da se radi o povezanosti, a ne o pravilu koje važi za sve.
Važno je istaći da dug život nema pravu vrijednost bez očuvanog kvaliteta. Nije cilj samo doživjeti starost, već je provesti u dobrom fizičkom i mentalnom stanju. Upravo tu se ogleda značaj činjenice da neki ljudi tokom života imaju manje ozbiljnih zdravstvenih problema, što tijelu omogućava sporije propadanje.
Stručnjaci se slažu da krvna grupa može igrati određenu ulogu, ali da ona nikada ne smije biti shvaćena kao presudna. Način života, ishrana, kretanje, upravljanje stresom i redovne zdravstvene kontrole i dalje su najvažniji faktori očuvanja zdravlja.
Drugim riječima, krvna grupa može predstavljati malu prednost, ali ne i zamjenu za brigu o sebi. Bez obzira na genetsku osnovu, svako ima priliku da svojim izborima utiče na to kako će izgledati njegovo zdravlje i starost. Dugovječnost je, prije svega, rezultat ravnoteže između onoga što nasljeđujemo i onoga kako živimo.
