data-nosnippet>
Ćidić iz Daytona: Hrvatska delegacija pokušala zastrašiti probosanske učesnike, prijetnje i revizionizam bez odgovora zvaničnog Sarajeva
Mladi bosanskohercegovački intelektualac s američkom adresom, Ismail Ćidić, učestvovao je na konferenciji “Razgovori o miru i sigurnosti na Balkanu”, održanoj povodom 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, u okviru proljetnog zasjedanja NATO Parlamentarne skupštine. Događaj je organizovao američki kongresmen Mike Turner, a okupio je brojne ugledne učesnike: od bivših i sadašnjih američkih i stranih zvaničnika, do profesora, diplomata i političkih analitičara.
Ćidić je u svom obraćanju i naknadnom osvrtu istakao kako je konferencija potvrdila njegov stav da je srpski nacionalizam najveća prijetnja teritorijalnom integritetu BiH, dok je hrvatski nacionalizam, koji provode strukture HDZ-a iz Mostara i Zagreba, opasniji po društvene, političke, ekonomske i međunarodne interese BiH.
“Postalo je politički sigurno kritikovati srpski nacionalizam jer je bučan i otvoren, ali se istovremeno ignoriše sofisticiran i opasan pristup hrvatske politike koja radi na potkopavanju države. Oboje zahtijevaju jednak odgovor,” poručio je Ćidić.
Zastrašivanje i pokušaji cenzure
Prema njegovim navodima, delegacija Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, predvođena ministrom Gordanom Grlićem Radmanom, bivšim ministrima Granićem i Žužulom, te europarlamentarkom Željanom Zovko, bila je brojčano i politički najorganizovanija. Njihovo prisustvo, tvrdi Ćidić, obilježeno je koordiniranim nastupima, agresivnim ponašanjem i pokušajima zastrašivanja probosanskih učesnika.
“Tokom panela na kojem su govorili dr. Jasmin Mujanović i zamjenik ambasadora Ensar Eminović, delegacija od 15 ljudi predvođena Zovko je sjedila u prvim redovima, snimala govornike i dobacivala komentare s očitom namjerom da stvori pritisak i nelagodu.”
Nakon panela, dodaje Ćidić, uslijedili su verbalni sukobi i lobiranja po hodnicima, gdje su predstavnici Hrvatske direktno komunicirali s američkim zvaničnicima i učesnicima, šireći narative koji relativiziraju historijske činjenice.
Revizionizam bez odgovora
Ćidić upozorava da su izrečene i kontroverzne tvrdnje, među kojima i da su Bošnjaci pristali na raspad BiH, da je Hrvatska spasila Bihać od genocida, te da Hrvati trpe najveću diskriminaciju u BiH. Također, učestalo je naglašavano da Hrvatska nije bila strana u ratu, već garant Daytonskog sporazuma.
On je posebno kritičan prema pasivnosti bosanskohercegovačkih zvaničnika, navodeći da su, izuzev ministra Elmedina Konakovića i zamjenika ambasadora Ensara Eminovića, zvanični predstavnici BiH uglavnom izostali s panela i diskusija. Konaković je, kako navodi, govorio o negiranju genocida, ali je prešutio izjavu ministra Radmana o širenju koncepta “dvije škole pod jednim krovom” širom BiH.
Poziv na sistemsku odbranu državnih interesa
Ćidić zaključuje da nedostatak organizovane reakcije na hrvatski i srpski politički pritisak u međunarodnim okvirima nije rezultat samo nedostatka kapaciteta, već pitanje političke volje i interesa.
“Ne smijemo se oslanjati na pojedince koji odvajaju vrijeme i vlastita sredstva da bi branili istinu o BiH. Državni aparat mora institucionalno i strateški odgovarati na pokušaje revizionizma i delegitimizacije BiH.”
“Trideset godina nakon Daytona, međunarodni akteri jasno imenuju krivce za agresiju – Miloševića i Tuđmana. Alija Izetbegović se pamti kao lider mira i dostojanstva. Naš je zadatak da tu istinu očuvamo”, poručio je Ćidić.
Izvor: Slobodna Bosna
