Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izazvao je buru izjavom da su iz Bosne i Hercegovine stigle nove optužnice protiv hrvatskih ratnih komandanata. Međutim, prema saznanjima iz pravosuđa BiH – optužnice zapravo ne postoje.
U svom govoru povodom Dana hrvatske vojske, predsjednik Zoran Milanović upozorio je na, kako je rekao, “zadah optužnica” koje i dalje dolaze iz susjednih država, posebno Bosne i Hercegovine. Tvrdio je da se trideset godina nakon rata i dalje podižu optužnice protiv hrvatskih zapovjednika.
“Kada će prestati dolaziti optužnice iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika?” – upitao je Milanović, aludirajući na, navodno, nove pravne postupke pokrenute u BiH.
Međutim, prema informacijama koje prenosi portal Istraga.ba, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije podiglo nijednu optužnicu protiv generala Hrvatske vojske ili HVO-a.
“Optužnice ne postoje,” potvrđeno je iz više izvora u pravosudnim institucijama BiH.
Navodi se da su u pitanju stari predmeti iz vremena nakon agresije na BiH, koji su desetljećima stajali neriješeni. Prijave su uglavnom dolazile iz tadašnjeg MUP-a Republike Srpske, a u mnogim slučajevima bile su bez konkretnih dokaza – ali su sadržavale imena tadašnjih komandanata hrvatskih snaga.
U cilju regionalne pravosudne saradnje, ti predmeti su proslijeđeni Hrvatskoj putem međunarodne pravne pomoći, kako bi domaće institucije odlučile hoće li ih dalje procesuirati.
Dakle, nije riječ o optužnicama, nego o neriješenim spisima i istražnim zahtjevima koji ne obavezuju Hrvatsku na postupanje.
Jedini slučaj u kojem je Hrvatska preuzela krivični predmet jeste onaj protiv Zlatana Mije Jelića, ali i tu nije riječ o formalnoj optužnici.
Za jednog od bivših generala, Željka Šiljega, postoji osnovana sumnja za ratne zločine, no prema zakonima BiH, on ne može biti optužen dok ne bude ispitan, a Hrvatska do sada nije postupila po tom zahtjevu.
I Sud BiH je potvrdio da nije zaprimio nijednu optužnicu protiv hrvatskih generala.
Zbog svega navedenog, tvrdnje predsjednika Milanovića o optužnicama nisu tačne, a čitav slučaj ukazuje na potrebu za preciznijim javnim istupima – posebno kada se govori o osjetljivim temama iz ratne prošlosti.
Izvor: Slobodna Bosna
