data-nosnippet>
Kada je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto krajem juna samouvjereno poručila da „nastavljamo svoj put ka Evropskoj uniji“, malo ko je mogao naslutiti da će taj optimizam ubrzo nestati. Danas, evropski put BiH više podsjeća na nasukani brod, u kojem Trojka, SNSD i HDZ djeluju kao „raštimani orkestar“, kako je to slikovito opisao Dragan Čović.
U međuvremenu, građani se bore s inflacijom i svakodnevnim problemima, dok reformski procesi ostaju mrtvo slovo na papiru. Fokus javnosti bio je na Dodikovim provokacijama i političkim reakcijama, dok su milijarde eura koje je EU obećala u sklopu Plana rasta – ostale nedostižne.
Propuštene šanse i blokade
Bosna i Hercegovina je ljetos u Bruxelles poslala nepotpun Nacrt Reformske agende, što je već drugi put u godinu dana da država nije ispunila uslove. Rezultat je gubitak značajnih grantova EU predviđenih za period 2024–2027.
Glavni razlog blokade bile su odluke ministara iz RS-a, koji se protive mjerama vezanim za Ustavni sud BiH i ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć. Paralelno s tim, entiteti i kantoni već godinama ne postižu dogovor o reformama u obrazovanju, socijalnoj politici i tržištu rada. Međutim, kada je riječ o infrastrukturnim projektima vrijednim više od 2,3 milijarde eura – prijedlozi su bez problema dostavljeni.
Nova šansa propuštena je i 11. septembra, kada Vijeće ministara opet nije usvojilo Agendu. Rok je pomjeren na 30. septembar, a ako se ponovi neuspjeh – BiH gubi dodatnih 100 miliona eura.
Analitičari: Nema ni reformi, ni novca
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), podsjeća da je Plan rasta EU nastao kao pokušaj da se poveća njen uticaj na Balkanu, ali da vlasti u BiH reforme doživljavaju samo deklarativno.
– BiH ovim odbijanjem trpi dvostruku štetu: nema novca, niti provodi reforme. U posljednjih deset godina imali smo samo tehničke promjene u bankarskom sektoru i penzionom sistemu. U oblastima obrazovanja, zdravstva ili ekonomije – ništa – kaže Ćerimagić.
On naglašava da je ovo test i za samu EU, koja je željela pokazati da Plan rasta može unijeti novi zamah. Međutim, primjer BiH otkriva slabosti te strategije.
– Čak ni druge zemlje kandidatkinje nisu mnogo uradile – Crna Gora je provela sedam reformi, Sjeverna Makedonija dvije. Ali BiH prednjači u blokadama i postaje poseban izazov – zaključuje Ćerimagić.
