Od trenutka prvostepene presude Miloradu Dodiku, Bosna i Hercegovina suočava se s dubokom političkom krizom. U trenutnoj situaciji stranke Hrvatskog narodnog sabora (HNS) nevladine organizacije kojom upravlja Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, podijeljene su oko stavova o separatističkoj politici Milorada Dodika.
Član predsjedništva HNS-a BiH i predsjednik HSS-a Stjepan Radić, Anto Lozančić, naglašava važnost poštivanja institucija unatoč njihovim manjkavostima.
“Ja sam jako zadovoljan i prethodnim stavovima predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića, koji je jasno i nedvosmisleno dao poruku da se institucije moraju poštovati, kakve god one bile. Protiv smo anarhije bilo kakvog tipa, ali smo i protiv mijenjanja političke vlasti jer bi to BiH dovelo u još težu poziciju,” izjavio je Lozančić.
Član predsjedništva HNS-a i predsjednik Hrvatske demokratske unije BiH, Miro Grabovac Titan, naglašava kako su Hrvati jedini istinski zainteresirani za očuvanje europske i cjelovite BiH.
“Za razliku od bošnjačkih politika, koje su centralističke, i srpskih, koje su separatističke, mi smo faktor stabilnosti. Nadam se da će BiH nastaviti funkcionirati bez većih tenzija, iako smo svjedoci krize kojom netko očito upravlja. Ta kriza utjeruje strah u narode BiH od novih sukoba. Ja smatram da se to neće dogoditi i da će se sve razriješiti mirnim putem,” rekao je Grabovac.
Lozančić ističe i kako BiH još uvijek nije suverena država u pravom smislu riječi.
“Suvereni ćemo biti kada BiH prestane biti protektorat. Trenutno smo pod nadzorom međunarodne zajednice kroz Vijeće za provedbu mira i visokog predstavnika. Sve drugo BiH vodi u još goru poziciju, a anarhija nam najmanje treba, pogotovo hrvatskom narodu u BiH,” upozorava Lozančić.
Hoće li doći do stabilizacije odnosa unutar HNS-a?
O stabilnosti unutar samog HNS-a, Lozančić izražava nadu da će doći do stabilizacije, unatoč činjenici da su pojedine stranke zamrznule svoje djelovanje unutar Sabora.
“Na zadnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a dogovorili smo da će svi predsjednici stranaka biti nazočni na zasjedanju. Ne znam što se dogodilo u međuvremenu, ali nadam se da ozbiljnost situacije u BiH zahtijeva ozbiljno djelovanje svih hrvatskih stranaka,” kazao je.
Grabovac smatra da je nedostatak pojedinih stranaka u HNS-u posljedica vanjskih utjecaja.
“Mislim da su one stranke koje trenutno ne sudjeluju podlegle opcijama koje su stvorile krizu unutar BiH i preko hrvatskih stranaka žele obeshrabriti zahtjeve HNS-a, a oni se odnose na unutarnje uređenje koje podrazumijeva ravnopravnost hrvatskog naroda,” zaključio je.
Podsjetimo, čelnici HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) Ivan Vukadin, Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) Ivo Tadić i Hrvatske seljačke stranke (HSS) Mario Karamatić naveli su kako njihovih 170 predstavnika neće učestvovati u radu Sabora, a ranije je to posebnim saopćenjem najavila Hrvatska republikanska stranka.
Četiri stranke (HDZ 1990, HNP, HDS i HSS) su u svom saopćenju istakle da bojkotiraju zasjedanje HNS-a BiH zbog ‘pretvaranja HNS-a u okvir za zadržavanje monopola HDZ-a BiH’.
Također, kritiziraju nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju. Kao poseban problem navode i uzurpaciju pozicije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a i pozvali su na redefiniranje načina rada i donošenja odluka u HNS-u.
“Svjesni političkih odnosa u BiH, poput separatizma i unitarizma, kao i ukupnih geopolitičkih prilika, smatramo potrebnim otvoreno i žurno razgovarati o svemu navedenom uz međusobno uvažavanje te biti odgovorni prema vlastitom narodu”, piše u saopćenju koje su prošlog mjeseca potpisali predsjednici četiri stranke.
Izvor:(SB)
