Šok na domaćoj sceni: Jovana Jeremić trudna nakon raskida sa biznismenom Draganom – otkriveno ime djeteta
Naša javnost posljednjih dana bruji o najnovijim događajima iz života poznate voditeljke i medijske ličnosti Jovane Jeremić. Nakon što je nedavno prekinula dvogodišnju vezu sa biznismenom Draganom, vlasnikom pekara, isplivale su šokantne vijesti – Jovana je trudna. Više detalja, uključujući i ime koje je odlučila dati djetetu, saznajte u nastavku.
Nekada su njihovi zajednički dani bili ispunjeni strašću, smijehom i planovima za budućnost. Međutim, vrijeme je pokazalo da njihovi putevi vode različitim pravcima. Jovana je nedavno napustila luksuznu vilu u selu Begaljica kod Grocke, u kojoj je živjela sa bivšim partnerom, i vratila se u svoj gradski stan – prostor koji je ranije napustila vjerujući da će promjena okoline donijeti novi početak. Sada je taj stan ponovo njen dom, njen prostor za lični rast i preispitivanje.
Zajedničkih objava, osmijeha i romantičnih trenutaka više nema. Umjesto toga, Jovana se u posljednje vrijeme oslanja na introspektivne poruke i kratke video zapise na društvenim mrežama, gdje otkriva svoju unutrašnju borbu, ali i snagu kojom se bori sa životnim izazovima nakon raskida.
U jednom od posljednjih snimaka, nastalom u njenoj spavaćoj sobi, Jovana pleše ispred ogledala obučena jednostavno – u farmerke i top bez rukava – uz osmijeh koji govori više od hiljadu riječi. Uz snimak stoji i inspirativna poruka:
„Zaboravila sam kako je lijepo igrati. Zaboravila sam da se smijem. Sad se podsjećam. Najjača sam kad mislim da sam slomljena.“
Ovaj izraz ne odražava očaj, već snagu i otpornost. Jovana nikada nije bila osoba koja se prepušta tami. Dok bi mnogi u teškim trenucima posustali, ona pretvara bol u pokret, tugu u ritam, a razočarenje u gorivo za lični razvoj. Njena energija nije znak zaborava već pobune – poruka svijetu da kraj jedne ljubavi ne znači kraj života, već početak novog poglavlja.
Za one koji prate njenu priču, raskid sa Draganom nije iznenađenje. Već nekoliko sedmica ranije, u jednom intervjuu, Jovana je suptilno nagovijestila da iza osmijeha i zajedničkih objava postoje pukotine. Iako nije izgovorila ništa direktno, tišina između redova bila je jasna.
Nakon što je javno objavila da su njihovi putevi razdvojeni, poručila je kako je raskid bio sporazuman i ispraćen zahvalnošću za sve zajedničke uspomene. „Naše puteve više ne dijelimo, ali prijateljstvo ostaje. Nećemo više govoriti o tome,“ riječi su koje odražavaju zrelost i dostojanstvo u vremenu kada raskidi nerijetko prerastaju u javne sukobe.
Uprkos najtežem periodu u životu, Jovana nije dozvolila da je bol zaustavi. Nastavila je da radi, stvara i planira nove projekte, pokazavši profesionalnu dosljednost i snagu duha. Njena borba sa ličnim lomovima ostaje skrivena od očiju javnosti, ali je evidentna kroz njene objave i nastupe.
Povratak u gradski stan predstavlja za Jovanu simboličan novi početak – mjesto autentičnosti, slobode i samostalnosti. Iako iza nje ostaju emotivni izazovi, ona svakodnevno pronalazi snagu u muzici, ritmu i osmijehu, ne skrivajući tugu, ali je ne dozvoljavajući da definiše njen život.
Kao javna ličnost koja dobro poznaje mehanizme medijskog svijeta, Jovana je odlučila kontrolisati svoju priču i na kraju raskid objaviti bez senzacionalizma i tračeva, ostavljajući iza sebe sliku zrele i snažne žene koja zna svoju vrijednost.
BONUS PRIČA:
Pekare – tradicija, zanat i simbolika hljeba kroz vijekove
Pekare su mnogo više od mjesta na kojima se kupuje hljeb. One su kulturne institucije, svakodnevna okupljališta i živopisni podsjetnici na tradiciju, mirise djetinjstva i radni početak mnogih ljudi širom svijeta. Bilo da se nalaze u užurbanim gradskim ulicama, mirnim seoskim krajevima ili tržnim centrima, pekare su mjesta koja ujedinjuju ljude svih generacija i društvenih slojeva.
Istorijski razvoj pekarstva
Pekarstvo je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Već u neolitu ljudi su obrađivali žitarice i pekli prve hljebove. Prve organizovane pekare pojavile su se u drevnom Egiptu prije više od 6.000 godina, kada su otkriveni procesi fermentacije koji daju tijestu poznatu rahlu strukturu.
U antičkom Rimu postojale su javne pekare koje su svakodnevno snabdijevale građane hljebom, a hljeb je tada imao snažan društveni značaj – često je dijeljen siromašnima kao oblik socijalne pomoći. U srednjem vijeku pekarski zanat se razvijao kroz manastire i specijalizovane radionice, da bi u 19. vijeku mehanizacija donijela masovnu proizvodnju.
Pekara kao srce zajednice
Pekare su u mnogim sredinama bile i ostale mjesta susreta i zajedništva. Jutarnja kupovina hljeba često je bila prilika za razgovor, razmjenu vijesti i druženje. Pekari su poznavali svoje mušterije, njihove navike i želje, stvarajući posebnu vezu sa lokalnom zajednicom.
Pekarski proizvodi – mnogo više od hljeba
Danas pekare nude širok spektar proizvoda – od raznih vrsta hljeba (raženi, integralni, bez glutena), preko kroasana, pogačica i lisnatih peciva, do slatkih i slanih zalogaja sa sirom, orasima ili voćem. Pojedine pekare specijalizovane su za ručno rađene proizvode, koristeći prirodni kvasac i tradicionalne metode.
Industrijalizacija i tradicija
Veliki lanci i industrijske pekare donijeli su pristupačnost i uniformnost proizvoda, ali često po cijenu gubitka autentičnosti i zanatskog duha. Mnogi potrošači danas sve više traže kvalitet i prirodne sastojke, vraćajući se malim, zanatskim pekarama koje čuvaju tradicionalne tehnike.
Nevidljivi heroji noćnih smjena
Rad u pekari počinje duboko u noć, kada većina spava. Pekari ustaju rano, mijese tijesto i peku proizvode kako bi prvi hljeb stigao na police već ujutro. To je zahtjevan posao, prepun discipline i predanosti, često bez slobodnih dana i praznika.
Budućnost pekarstva
S razvojem tehnologije, pekare se modernizuju – nude online naručivanje, dostave, specijalizovane dijetalne proizvode, a trendovi poput „sourdough“ hljeba sa prirodnim kvascem i fermentisanim pecivima postaju sve popularniji. Istovremeno, jača interesovanje za zanatske radionice i edukaciju o pečenju hljeba.