Odluka Suda Bosne i Hercegovine da ročište Miloradu Dodiku održi iza zatvorenih vrata, iako je ono formalno označeno kao javno, izazvala je niz reakcija i pitanja u javnosti. Dodatnu pažnju izazvalo je i neuobičajeno zajedničko saopćenje Suda i Tužilaštva BiH, što je presedan u domaćoj pravosudnoj praksi.
Ročište bez prethodne najave
Ročište na kojem je odlučeno da se ukine potjernica za Miloradom Dodikom i odrede mjere zabrane, održano je mimo uobičajenih procedura — bez prethodne najave na zvaničnoj web-stranici Suda BiH, što je redovna praksa kada je riječ o javnim raspravama.
Javnost je, kako se čini, za cijeli događaj saznala tek nakon što je sve bilo gotovo. Tek narednog dana objavljen je petominutni snimak sa ročišta, prikazan kao idilična slika sudnice, ali bez suštinskog uvida u sadržaj i tok rasprave.
Faktor tražio pojašnjenje – Sud odgovorio
Portal Faktor je od Suda BiH zatražio obrazloženje zbog čega javnost nije bila pravovremeno informisana o održavanju ročišta i zašto je saopćenje izdano zajedno sa Tužilaštvom, iako su te institucije procesno suprotstavljene strane.
U odgovoru iz Suda BiH navodi se:
– Kada se ročište održava van radnog vremena, u dežurnom terminu, evidencija se unosi tek prvi naredni radni dan, jer služba za kalendar suđenja ne radi tokom dežure – pojasnili su iz Suda BiH.
Takođe su dodali da je ročište održano odmah po prijemu prijedloga Tužilaštva za ukidanje pritvora, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH).
Neobično zajedničko saopćenje
Najveću pažnju izazvalo je zajedničko saopćenje za javnost Suda i Tužilaštva BiH. Takav potez je rijedak, budući da te dvije institucije u pravilu djeluju odvojeno i nezavisno, naročito kada su u pitanju procesni postupci.
Iz Suda BiH naveli su da zajednička saopćenja nisu uobičajena praksa, ali da moguća iznimka postoji u slučajevima pojačanog interesa javnosti. Kao primjer naveli su slučaj iz 2015. godine, kada su Sud i Tužilaštvo zajedno obavijestili javnost o lišenju slobode u visoko profiliranom predmetu.
Zaključak: Pravda mora biti ne samo izvršena, već i vidljivo izvršena
Ova situacija ponovno otvara pitanje transparentnosti pravosuđa i povjerenja javnosti u rad institucija. Ročišta u politički osjetljivim predmetima, poput onih u vezi sa Miloradom Dodikom, moraju biti maksimalno otvorena za javni nadzor kako bi se očuvala kredibilnost sudskih odluka.
Zajedničko saopćenje, iako pravno moguće u posebnim okolnostima, ostavlja prostor za sumnju i tumačenja o usaglašenim stavovima institucija koje bi trebalo da djeluju nezavisno.
