data-nosnippet>
Hrvatski penzioni sistem suočava se s ozbiljnim dugoročnim izazovima, a pitanje odlaska u penziju ponovo je privuklo pažnju javnosti. Zvonimir Savić, ekonomski savjetnik premijera Andreja Plenkovića, govorio je o problemima koji opterećuju sistem i mogućim pravcima budućih promjena. U središtu rasprave nalazi se odnos broja penzionera i zaposlenih, ali i činjenica da dio građana odlazi u penziju ranije nego što je to slučaj u pojedinim drugim evropskim državama. Iako konkretna nova mjera nije najavljena, njegove izjave otvaraju pitanje hoće li Hrvatska u budućnosti dodatno podsticati duži ostanak u svijetu rada.
Zašto je penzioni sistem pod pritiskom?
Savić je tokom gostovanja na televiziji N1 upozorio da veliki broj penzionera u odnosu na radno aktivno stanovništvo predstavlja jedan od najvažnijih problema za dugoročnu održivost penzionog sistema.
Penzije se velikim dijelom finansiraju doprinosima zaposlenih, zbog čega je važno da postoji dovoljno radnika koji uplaćuju sredstva u sistem. Kada broj korisnika penzija raste u odnosu na broj zaposlenih, pritisak na javne finansije postaje sve izraženiji.
Prema Savićevom mišljenju, dodatni problem predstavlja činjenica da relativno mali dio građana odlazi u penziju nakon dugog radnog staža ili po dostizanju propisane starosne dobi. Zbog toga smatra da bi trebalo razmotriti mjere koje bi građane motivisale da duže ostanu zaposleni.
Hoće li se mijenjati uslovi za odlazak u penziju?
Upravo je ova tema izazvala najviše pažnje. Savić je govorio o mogućnosti da se kroz buduće politike smanji privlačnost ranijeg odlaska u penziju, dok bi se istovremeno stvarali bolji uslovi za duži radni vijek.
Takav pristup mogao bi značiti dodatne podsticaje za one koji žele nastaviti raditi, ali i širu raspravu o pravilima za ostvarivanje prava na penziju.
Ipak, važno je naglasiti da Savić tokom razgovora nije predstavio konkretan prijedlog novog zakona niti najavio povećanje zakonske starosne granice za odlazak u penziju. Njegove izjave odnose se na dugoročne izazove i moguće pravce djelovanja, a ne na već donesenu odluku Vlade.
Zato za sada nema osnova za zaključak da će građani morati raditi duže nego što je trenutno propisano.
Šta već važi za hrvatske penzionere?
Hrvatska je tokom 2025. i 2026. godine uvela više promjena u penzionom sistemu. Među njima su povoljnije usklađivanje penzija, povećanje dodatnog staža za roditelje za svako dijete te ukidanje umanjenja prijevremenih starosnih penzija nakon navršenih 70 godina života.
Od 2026. omogućeno je i da određene kategorije penzionera starijih od 65 godina rade duže od polovine punog radnog vremena, odnosno i puno radno vrijeme, uz isplatu 50 posto penzije, pod uslovima propisanim zakonom.
Povećani su i faktori za izračun invalidskih penzija. Ove promjene pokazuju da se penzioni sistem već prilagođava, ali i da pitanje dugoročne održivosti ostaje otvoreno.
Povoljniji krediti i evropski novac
Savić je tokom istog razgovora govorio i o ekonomskim rezultatima Hrvatske, potvrdi kreditnog rejtinga te korištenju sredstava iz evropskih fondova.
Prema njegovim riječima, stabilan kreditni rejting državi omogućava povoljnije zaduživanje, što može smanjiti troškove kamata i ostaviti više prostora u budžetu za druge potrebe. Ipak, takav razvoj događaja ne znači automatski da će građanima biti smanjene kamate na sve kredite, jer njihovi uslovi zavise i od drugih faktora.
Govorio je i o sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja se usmjeravaju u obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu. Posebno je istakao važnost ulaganja u školske objekte i poboljšanje zdravstvenog sistema.
Šta penzioneri mogu očekivati u narednom periodu?
Za sada nema potvrde da Vlada priprema novu mjeru kojom bi se povećala starosna granica za penziju. Ono što je jasno jeste da će odnos broja zaposlenih i penzionera ostati jedno od važnih pitanja ekonomske politike Hrvatske.
Buduće odluke mogle bi se odnositi na podsticanje dužeg radnog vijeka, prilagođavanje postojećih pravila i dodatne mjere za stabilnost sistema. Međutim, njihov konačan oblik zavisit će od konkretnih prijedloga i odluka nadležnih institucija.
Penzionerima i budućim korisnicima zato će biti posebno važno pratiti hoće li se najavljeni pravci razmišljanja pretvoriti u konkretne zakonske promjene i kako bi se one odrazile na njihove prihode i uslove penzionisanja.
