Evropska unija priprema izmjene pravila o vozačkim dozvolama koje bi se mogle odraziti i na starije vozače. Najviše pažnje izaziva mogućnost da se osobama starijim od 65 godina skrati period važenja dozvole. Za sada, međutim, ne postoji odluka prema kojoj bi neko nakon određene dobi automatski ostao bez dozvole.
Cilj novih mjera je veća sigurnost u saobraćaju, jednostavnija administracija i snažnija digitalizacija sistema. Pravila se odnose na države članice Evropske unije.
Digitalna vozačka dozvola na telefonu
Jedna od najvažnijih novina je uvođenje digitalne vozačke dozvole. Vozači bi dokument mogli imati dostupan putem mobilnog telefona.
Fizičke dozvole i dalje bi ostale u upotrebi. Digitalna verzija trebala bi olakšati provjere i administrativne postupke između država članica.
Kraći rok važenja za vozače starije od 65 godina
Za osobe starije od 65 godina razmatra se skraćivanje roka važenja dozvole. Umjesto dosadašnjih 10 ili 15 godina, u pojedinim državama dozvola bi mogla važiti pet godina, a moguće i kraće.
Države članice neće biti obavezne da uvedu potpuno ista pravila. Svaka zemlja moći će način primjene prilagoditi vlastitim propisima i procjeni potreba.
To znači da bi neke države mogle zadržati postojeći sistem. Druge bi mogle odlučiti da stariji vozači češće obnavljaju dozvolu ili prolaze dodatne zdravstvene preglede.
Češći zdravstveni pregledi?
U pojedinim evropskim zemljama već postoje posebni zdravstveni pregledi za starije vozače. Tom prilikom provjeravaju se vid, sluh, refleksi i druga stanja koja mogu utjecati na sigurnu vožnju.
Zagovornici strožih pravila smatraju da bi češće kontrole mogle povećati sigurnost na putevima. Kao argument navode i to da broj starijih vozača kontinuirano raste.
S druge strane, organizacije koje zastupaju starije osobe upozoravaju da godine same po sebi ne bi trebale biti jedini kriterij za procjenu sposobnosti vožnje. Smatraju da bi pravednije bilo svakog vozača procjenjivati individualno.
Mogući dodatni troškovi i problem u ruralnim sredinama
Ako bi se dozvole morale obnavljati češće, stariji građani mogli bi imati dodatne troškove. Oni se odnose na zdravstvene preglede i administrativne postupke.
Poseban problem mogao bi nastati u manjim i ruralnim sredinama. Tamo je automobil mnogim starijim osobama glavno prijevozno sredstvo, pa bi gubitak mogućnosti vožnje mogao značajno utjecati na njihovu mobilnost i samostalnost.
Vozačka dozvola za mnoge nije samo dokument, nego i uslov da samostalno odu do ljekara, u prodavnicu ili posjete porodicu. Zbog toga svaka promjena u vezi s njom izaziva veliku pažnju, naročito među starijom populacijom.
Promjene još nisu stupile na snagu
Iako se o novim pravilima mnogo govori, ona još nisu u potpunosti stupila na snagu. Države članice imat će određeni period da ih prilagode svojim zakonima i odrede kako će ih primjenjivati.
Zato za sada ne postoji jedinstvena odluka prema kojoj bi osoba nakon određene godine automatski ostala bez vozačke dozvole. Naglasak bi trebao biti na redovnijim provjerama zdravstvene i psihofizičke sposobnosti. U zemljama koje odluče primijeniti takav model, rok važenja dozvole bio bi kraći.
Drugim riječima, mnogo toga zavisi od toga kako će svaka država prenijeti okvir u vlastito zakonodavstvo. Zbog toga se u praksi mogu pojaviti razlike od zemlje do zemlje, a konačna rješenja tek treba vidjeti.
Šta to znači za vozače
Naslovi koji sugerišu da su stariji od određene dobi „završili“ s vožnjom ne odgovaraju onome što je zasad poznato. Riječ je o prijedlozima i okviru koji će svaka država članica morati prenijeti u vlastito zakonodavstvo.
Vozačima je razumno da prate informacije nadležnih institucija i provjeravaju rok važenja svoje dozvole. Isto vrijedi za članove porodice koji se brinu o starijim vozačima. Konkretna pravila tek treba da se znaju.
Do tada je najbolje oslanjati se na provjerene izvore, a ne na uznemirujuće naslove koji najavljuju gubitak dozvole nakon određenog broja godina. Ako dođe do promjena, nadležni organi trebali bi ih jasno objaviti i odrediti rokove za prilagođavanje.
Nove promjene trebale bi donijeti veću sigurnost na putevima, ali su istovremeno otvorile veliku raspravu. Pitanje je treba li vozače procjenjivati prema godinama ili prema njihovoj stvarnoj sposobnosti za sigurnu vožnju.
