data-nosnippet>
Dan uoči 31. maja – Dana bijelih traka i sjećanja na žrtve zločina u Prijedoru, Gradska uprava organizovala je svečani defile i parastos, čime je, prema mišljenju mnogih, izvršeno brutalno veličanje zločina i pokušaj historijskog revizionizma.
U Prijedoru je danas, 30. maja, dan uoči obilježavanja Dana bijelih traka, organizovan svečani defile pod pokroviteljstvom gradske uprave. U najavi događaja navedeno je da se obilježava 83. godišnjica oslobođenja i 33. godišnjica “odbrane od napada muslimanskih i hrvatskih paravojnih formacija”.
Ovaj narativ predstavlja grubu manipulaciju činjenicama i pokušaj relativizacije zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Podsjetimo, 31. maja 1992. godine, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu da svi nesrpski građani – Bošnjaci i Hrvati – moraju obilježiti svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te nositi bijele trake oko ruke prilikom izlaska iz kuće. Ovaj čin bio je uvod u sistematsko etničko čišćenje i genocid.
U zločinima koji su uslijedili, ubijeno je najmanje 3.176 osoba, među kojima i 102 djece. Više od 600 osoba i dalje se vodi kao nestalo.
Kroz koncentracione logore Omarska, Trnopolje i Keraterm prošlo je preko 27.000 ljudi. Na području općine Prijedor otkriveno je 485 masovnih grobnica, uključujući Tomašicu – najveću masovnu grobnicu u Bosni i Hercegovini.
Na Korićanskim stijenama na planini Vlašić strijeljana su 224 muškarca – Bošnjaka i Hrvata – koji su prethodno bili zatočeni u logorima. Strijeljanje je izvršila prijedorska policija, a tijela su bačena u provaliju.
Prema podacima, 94% bošnjačkog i hrvatskog stanovništva je protjerano iz Prijedora.
Za zločine u ovom gradu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Sud Bosne i Hercegovine osudili su više od 40 osoba na ukupno više od 600 godina zatvora. MKSJ je donio 21 presudu, uključujući one za zločine protiv čovječnosti i kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Izvor: Vijesti.ba
