Vlada Federacije BiH, predvođena Nerminom Nikšićem, na posljednjoj sjednici odobrila je 1,2 miliona KM za drugu fazu izgradnje zgrade HNK u Mostaru. Ova odluka izazvala je skandal s obzirom na to da je kantonalni inspektor Haris Spahić ranije utvrdio kako se radovi izvode bez projektne dokumentacije i elaborata o iskolčenju, što prema zakonu znači da gradilište mora biti zatvoreno.
Grad Mostar, kao podnosilac zahtjeva za sredstva, ignorisao je nalaze inspekcije. Izvođač radova priznao je da dokumentaciju zaprima elektronski od firme Ecoplan, bez zvaničnih ovjerenih nacrta.
Posebnu dimenziju ovom slučaju daje tvrdnja Islamske zajednice BiH da se HNK gradi na vakufskoj zemlji, nekadašnjem Lakišića haremu, te da je planiran projekt Centra Mevlana na istoj lokaciji sistematski blokiran. OHR je više puta upozoravao gradske vlasti da obustave gradnju kazališta i poštuju zahtjeve Islamske zajednice.
Christian Schmidt u svom izvještaju UN-u napominje da je situacija u Mostaru primjer institucionalne diskriminacije i poziva na međunarodnu intervenciju. I dok se Bošnjacima onemogućava gradnja Mevlana centra, projekt HNK dobija podršku iz budžeta FBiH i dodatnu pomoć iz Hrvatske – 2 miliona eura za gradnju i 265.000 eura za operativne troškove.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je da je HNK „strateški projekat Hrvata u BiH“, dok su nadležne institucije u BiH suočene s optužbama za institucionalno ignorisanje zakona, diskriminaciju i nelegalnu podršku projektima s političkom pozadinom.
