data-nosnippet>
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, donio je Odluku o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine. Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljena je u „Službenom glasniku BiH“.
U skladu s izmjenama, više ne postoje prepreke za isplatu profita Centralne banke Bosne i Hercegovine, nakon što se provedu instrukcije iz člana 7. Tako ostvareni profit biće raspodijeljen prema odredbama Zakona o Centralnoj banci BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 1/97 i sljedeći).
Finansiranje unapređenja izbornog procesa
Prema suštini Schmidtove odluke, sredstva iz profita Centralne banke biće usmjerena Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a konkretan iznos utvrđen je na osnovu Završnog izvještaja o sprovedenim pilot-projektima uvođenja izbornih tehnologija, kao i Studije izvodljivosti, okončane 28. februara 2025. godine.
Cilj ove alokacije sredstava jeste obezbjeđenje pune finansijske podrške za nabavku i implementaciju tehnologije koja će biti korištena na Općim izborima 2026. godine. Ostatak sredstava, nakon što se podmire troškovi CIK-a, biće usmjeren u budžet državnih institucija i za servisiranje međunarodnih obaveza BiH u 2025. godini.
Takođe, Odlukom je precizirano da ministar finansija i trezora BiH mora bez odlaganja obezbijediti sredstva čim CIK podnese budžetski zahtjev, bez obzira na status državnog budžeta. Ukoliko ministar to ne učini u roku od sedam dana, raspodjelu sredstava izvršiće njegov zamjenik.
Ukupan iznos predviđen ovom odlukom biće uvršten u nacrt i konačnu verziju budžeta institucija BiH za 2025. godinu.
Politički kontekst: Otpor reformama
Ova odluka dolazi u kontekstu dugotrajnog političkog otpora reformama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Lideri ključnih stranaka iz Republike Srpske i Federacije BiH više puta su izrazili protivljenje izmjenama koje bi osnažile integritet i transparentnost izbornog procesa.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ranije je upozoravao da će svaki pokušaj nametanja zakonskih rješenja od strane visokog predstavnika izazvati institucionalne reakcije, dok HDZ BiH, na čelu s Draganom Čovićem, već duže vrijeme insistira na izmjenama koje bi dodatno naglasile etnički model odlučivanja.
Uprkos političkim neslaganjima, Schmidtova odluka ima za cilj omogućiti nesmetano tehničko i institucionalno pripremanje Općih izbora 2026. godine, kroz osiguranje pravovremene i transparentne upotrebe savremenih tehnologija.
