Vođa Srpske radikalne stranke i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj ponovno je izazvao burne reakcije javnosti svojim gostovanjem u emisiji „Puls Srbije vikend“, tokom koje je iznio niz kontroverznih i historijski neutemeljenih tvrdnji o genocidu u Srebrenici. Njegove izjave naišle su na osude kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti, s obzirom na osjetljivost i ozbiljnost teme.

U najnovijem javnom istupu, Šešelj je ustvrdio da je masakr u Srebrenici „bio dogovoren“, optužujući bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića za navodnu ulogu u, kako je rekao, „puštanju četnika u Srebrenicu“ kako bi se stvorio izgovor za NATO intervenciju. Tvrdnje je temeljio na navodima Hakije Mehonjića, tadašnjeg šefa policije u Srebrenici, bez ikakvih dodatnih dokaza niti potvrde iz relevantnih nezavisnih izvora.
„To je bila politička trgovina žrtvama“, izjavio je Šešelj, dodavši i tvrdnju da „Srbi nisu ubijali žene i djecu, a muslimani jesu“ – rečenica koja je izazvala ogorčenje brojnih udruženja žrtava i aktivista za ljudska prava.
Takođe, tokom emisije, Šešelj je iznio tvrdnju da je „srpskom narodu podvaljen genocid“, implicirajući da presuda Međunarodnog suda pravde, kojom je Srbija proglašena odgovornom za nesprečavanje genocida, ima isključivo političku svrhu. Po njegovim riječima, ta presuda predstavlja pritisak u kontekstu europskih integracija i pokušaj, kako je rekao, da se „srpski narod označi kao kolektivni krivac“.
Podsjetimo, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), genocid u Srebrenici, koji se dogodio u julu 1995. godine, rezultirao je ubistvom više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Do danas su 54 osobe pravosnažno osuđene za zločine povezane sa Srebrenicom, na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući i pet doživotnih kazni.
Među osuđenima su i ključne vojne i političke figure tadašnjeg vojnog vrha bosanskih Srba – general Ratko Mladić i Radovan Karadžić – kojima je izrečena kazna doživotnog zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Izjave poput Šešeljevih, koje negiraju ili relativizuju sudski utvrđene činjenice, kontinuirano nailaze na osudu domaćih i međunarodnih institucija. Organizacije za ljudska prava redovno upozoravaju na opasnost od revizionizma, koji dodatno ranjava preživjele, porodice žrtava i širu javnost koja još uvijek traga za pravdom.
Negiranje genocida, kao i njegovo umanjivanje, u suprotnosti je s međunarodnim pravom, ali i sa osnovnim principima ljudske odgovornosti i pijeteta prema žrtvama. Uprkos tome, ovakve izjave i dalje nalaze prostor u dijelu medijskog i političkog spektra, što dodatno naglašava potrebu za institucionalnom zaštitom istine i obrazovanjem zasnovanim na činjenicama.
data-nosnippet>