data-nosnippet>
Tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik međunarodne zajednice i dalje ima presudnu ulogu u donošenju ključnih političkih odluka. Od uspostavljanja Ureda visokog predstavnika (OHR), doneseno je više od 900 odluka, a posljednje u nizu – poput zakona o finansiranju institucija BiH i odluke o isplati duga slovenačkom Viaduktu – izazvale su burne reakcije.
Schmidt i bonska ovlaštenja: poluga mira ili prepreka suverenitetu?
Visoki predstavnik Christian Schmidt više puta je tokom svog mandata koristio tzv. bonska ovlaštenja, intervenišući kada su politički procesi bili blokirani. Deblokirao je formiranje vlasti u Federaciji BiH, poništavao odluke Narodne skupštine RS koje je ocijenio antidejtonskim, nametnuo izmjene Krivičnog i Izbornog zakona, a nedavno i omogućio finansiranje novih izbornih tehnologija.
Politički analitičari, međutim, ukazuju na problem selektivne koristi odluka visokih predstavnika – koje, kako tvrde, nisu uvijek bile u službi svih građana, već često u interesu pojedinih političkih opcija.
– Naravno da takav sistem narušava suverenitet BiH, ali istovremeno treba biti svjestan koliko bi država bila funkcionalna bez uloge međunarodne zajednice – kaže politolog Mladen Bubonjić. – Postavlja se pitanje da li bi BiH uopšte opstala bez prisustva međunarodnog nadzora.
Odgoda odgovornosti: Domaći političari bez hrabrosti
Ključno pitanje ostaje: zašto odluke koje se tiču temelja funkcionisanja države ne donose domaće institucije? Odgovor je, prema mišljenju analitičara, u izostanku političke volje i odgovornosti. Umjesto da sami donose važne reforme, domaći lideri često kalkulišu i prepuštaju odgovornost visokom predstavniku, izbjegavajući politički rizik.
– Da su domaći lideri ispunili svoje obaveze, danas ne bismo imali visokog predstavnika – ocjenjuje Semir Mujkić, urednik BIRN-a. – Visoki predstavnik je zapravo postao zgodan izgovor – strana koju političari mogu optužiti za sve što sami nisu uradili.
Dodaje da su mnoge odluke koje su visoki predstavnici donijeli od 1995. do danas – iako kontroverzne – doprinijele očuvanju mira i minimalne funkcionalnosti države.
Podrška međunarodne zajednice i budućnost OHR-a
Gotovo sve poteze Christiana Schmidta do sada je snažno podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, što jasno pokazuje da međunarodna zajednica i dalje vidi OHR kao ključnog aktera stabilnosti u BiH.
Ipak, sve češće se govori o zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Kako je nedavno objavila “Slobodna Bosna”, vode se pregovori o njegovom povlačenju iz BiH. O tim planovima govorio je i sam Schmidt prilikom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
– Ja sam osmi visoki predstavnik i radiću na tome da budem posljednji – poručio je iz Daytona. Naglasio je važnost postizanja ravnoteže između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, upozorivši da to nije jednostavan zadatak.
Odlazak uz izmjene u korist HDZ-a?
U javnosti se sve više spekuliše da bi Schmidt prije odlaska mogao nametnuti izmjene izbornog zakona koje bi išle u korist HDZ-a BiH. Pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i dalje je jedno od najosjetljivijih u političkom životu BiH.
Iako je Christian Schmidt više puta isticao da djeluje u interesu svih građana BiH, ostaje da se vidi da li će njegov mandat biti završen kompromisom – ili novim političkim tenzijama.
