data-nosnippet>
Nutricionistica upozorila na namirnice koje mnogi jedu svakodnevno: „Ovo nikada ne biram za svoj obrok“
Savremeni način života doveo je do toga da brza hrana postane dio svakodnevne prehrane miliona ljudi. Zbog nedostatka vremena mnogi posežu za gotovim obrocima, grickalicama i prženom hranom, ne razmišljajući previše o tome kakve posljedice takve navike mogu ostaviti na organizam.
Među stručnjacima koji često upozoravaju na opasnosti takve prehrane nalazi se i nutricionistica Svetlana Stanišić, koja smatra da pojedine popularne namirnice predstavljaju mnogo veći zdravstveni problem nego što većina ljudi pretpostavlja.
Posebno je izdvojila čips i pomfrit, proizvode koji se nalaze među najčešće konzumiranim grickalicama i prilozima širom svijeta. Iako ih mnogi smatraju bezazlenim užitkom, stručnjaci upozoravaju da njihov način proizvodnje i pripreme može imati negativan utjecaj na zdravlje.
Jedan od glavnih problema krije se u procesu prženja na visokim temperaturama. Kada se krompir obrađuje na takav način, dolazi do stvaranja određenih hemijskih spojeva koji se povezuju sa povećanim zdravstvenim rizicima. Dodatni problem predstavlja činjenica da se u ugostiteljskim objektima ulje često koristi više puta, što može dovesti do stvaranja štetnih produkata razgradnje masti.
Tokom višestrukog zagrijavanja ulja mijenja se njegov hemijski sastav. Takve promjene mogu utjecati na kvalitet hrane, ali i povećati količinu supstanci koje nisu poželjne u svakodnevnoj prehrani. Upravo zato stručnjaci savjetuju oprez kada je riječ o čestoj konzumaciji pržene hrane.
Osim toga, čips i pomfrit sadrže velike količine kalorija, soli i masti. Redovna i prekomjerna konzumacija može doprinijeti povećanju tjelesne težine, a dugoročno i razvoju brojnih zdravstvenih problema povezanih s pretilošću.
Ljekari već godinama upozoravaju da prekomjeran unos ovakvih namirnica može povećati rizik od razvoja povišenog krvnog pritiska, poremećaja masnoća u krvi i dijabetesa tipa 2. Upravo zbog toga preporučuje se da se pržena hrana konzumira umjereno, a ne kao redovan dio jelovnika.
Sve više istraživanja ukazuje na važnost uravnotežene prehrane koja se temelji na svježim i minimalno prerađenim namirnicama. Povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, riba i kvalitetni izvori proteina predstavljaju osnovu prehrane koja može doprinijeti očuvanju zdravlja.
Priprema hrane kod kuće daje dodatnu prednost jer omogućava kontrolu sastojaka i načina obrade. Na taj način moguće je smanjiti količinu soli, šećera i nezdravih masnoća koje se često nalaze u industrijski proizvedenoj hrani.
Stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica sama po sebi nije glavni uzrok bolesti, ali svakodnevne prehrambene navike imaju veliki utjecaj na cjelokupno zdravstveno stanje. Upravo zato male promjene u izboru hrane mogu dugoročno donijeti značajne koristi za organizam.
Briga o zdravlju počinje na tanjiru, a informisanost o tome šta jedemo predstavlja jedan od najvažnijih koraka prema kvalitetnijem i dugoročnom očuvanju zdravlja.
