Od kopanja rovova i podizanja barijera do obuke iz osnovnih vještina preživljavanja, Poljska sve otvorenije govori o sigurnosnim prijetnjama s istoka. Osjećaj da rat više nije apstraktna mogućnost, već realan rizik, postaje sve prisutniji u društvu. Zemlja koja je zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope kroz historiju često bila izložena sukobima, danas dodatno uznemirena ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, upadima dronova u zračni prostor i sabotážama povezanim s ruskim obavještajnim strukturama, ozbiljno preispituje svoju spremnost, piše The Guardian, a prenosi Index.
Cezary Pruszko prisjeća se časova civilne zaštite iz školskih dana u komunističkom periodu – učenja čitanja karata, snalaženja u kriznim situacijama i stalnog osjećaja prijetnje ratom. „Moja generacija je odrasla s tim osjećajem opasnosti. Nije bilo potrebe objašnjavati zašto je to važno“, kaže 60-godišnji Pruszko dok jedne subote ponovo prolazi obuku u vojnoj bazi nadomak Varšave.
Zajedno s desetinama drugih civila obišao je sklonište, stavio gasnu masku i uvježbavao paljenje vatre kremenom. Riječ je o dijelu novog državnog programa jačanja civilne otpornosti, čiji je cilj da do 2027. godine obuhvati oko 400.000 građana.
Program je dobrovoljan i namijenjen svima – od učenika do penzionera. „Nalazimo se u najopasnijem periodu od završetka Drugog svjetskog rata“, poručio je ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz, naglasivši da svaki građanin mora imati osnovna znanja i vještine za postupanje u kriznim situacijama.
Sve to dio je šire reforme sigurnosne politike. Vlada je predložila budžet kojim se izdvajanja za odbranu povećavaju na 4,8 posto BDP-a, što Poljsku svrstava među vodeće zemlje NATO-a po vojnoj potrošnji. Novi objekti morat će imati skloništa, stara se obnavljaju, a duž granica s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingradom gradi se tzv. „istočni štit“.
Brigadni general Roman Brudło, komandant 9. oklopne konjičke brigade, ističe da je rat u Ukrajini u potpunosti promijenio sigurnosnu sliku. „Nažalost, era mira je iza nas. Živimo u vrlo nestabilnom i nepredvidivom vremenu“, kaže on, dodajući da obavještajne procjene govore o mogućem sukobu u narednih nekoliko godina, iako se nada da do toga neće doći.
I vojska se prilagođava novim prijetnjama. Brudło priznaje da klasična obuka za tenkovsko ratovanje više nije dovoljna u vremenu dronova i hibridnih napada. Prema njegovim riječima, Rusija će vjerovatnije koristiti pritiske ispod praga otvorenog rata kako bi iscrpila protivnike bez direktnog sukoba.
Kapetan Karol Frankowski, zadužen za komunikacije, opisuje NATO vježbe u Njemačkoj tokom kojih su simulirani hibridni napadi i krizna komunikacija s civilnim stanovništvom. Jedna od taktika, kažu oficiri, jeste i instrumentalizacija migracija, zbog čega vojska sada pomaže graničnim službama na istoku zemlje.
Iako se vlast promijenila, fokus na prijetnju iz Rusije ostao je isti. Čak su i mnogi liberali podržali oštre mjere, upozoravaju aktivisti, dok humanitarne posljedice migrantske krize sve manje privlače pažnju javnosti.
Novi „istočni štit“ uključivat će rovove, utvrđenja, tehnološke nadzorne sisteme i zaštitu od dronova. Ipak, mnogi smatraju da budući sukob, ako do njega dođe, neće ličiti na klasični rat s tenkovima.
U pograničnom Gołdapu, nedaleko od Kalinjingrada, stanovnici zasad djeluju smireno. „Prijetnja utiče na razmišljanje, ali iskreno, više bih se brinuo da sam u Varšavi“, kaže direktor lokalne škole Piotr Bartoszuk.
Petnaestogodišnja Kornelia Brzezińska, učenica vojnog smjera, uvjerena je da je Rusija prijetnja, ali vjeruje u NATO zaštitu. Ipak, kaže da bi u slučaju napada bez razmišljanja branila zemlju. Ožiljci od gelera iz Drugog svjetskog rata na zidovima njene škole ostavljeni su kao trajni podsjetnik.
Strah od ponavljanja historije posebno je izražen među starijima. Pruszko, dok završava dan obuke, kaže da je slične kurseve organizovao i za zaposlenike svoje firme. „Nadam se da nam to nikada neće zatrebati, ali želim da ljudi znaju kako reagovati ako se najgore ipak dogodi“, zaključuje.
