data-nosnippet>
Ekskluzivno pismo zabrinutih službenika otkriva ozbiljan disbalans u raspodjeli moći unutar jedne od ključnih sigurnosnih institucija države
Redakciji portala Crna-Hronika obratila se Grupa zabrinutih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, upozoravajući na zabrinjavajuće narušavanje ustavnih principa u raspodjeli funkcija među konstitutivnim narodima, prvenstveno na štetu Bošnjaka.
Oni navode da je u Direkciji prisutna sistemska i “tiha majorizacija”, kojom se ključne rukovodne pozicije prepuštaju isključivo jednom narodu – Srbima, dok su Bošnjaci potisnuti na margine, uprkos tome što čine najbrojniji konstitutivni narod u BiH.
Zabrinjavajuće brojke: Srbi dominiraju najvišim funkcijama
U pismu se navodi da su trenutno popunjene šest pozicija glavnih inspektora, od čega su četiri u rukama srpskih kadrova, dok Bošnjaci drže preostale dvije. U toku je konkurs za još četiri pozicije, gdje se, prema dostupnim informacijama, očekuje da tri pripadnu Srbima, a samo jedna Bošnjacima.
Ovakav omjer bi doveo do stanja 7:3 u korist srpskog kadra, a prema najavama, do kraja oktobra 2025. godine i preostale bošnjačke pozicije bi mogle ostati upražnjene zbog penzionisanja. Time bi Bošnjaci ostali bez ijedne aktivne funkcije na ovom ključnom nivou.
Kompletna komandna linija pod kontrolom jednog naroda
Prema pismu, ovakav etnički disbalans nije ograničen samo na funkcije glavnih inspektora. U brojnim sektorima i organizacionim jedinicama, zapovjedne pozicije – od načelnika sektora do pomoćnika komandira – kontrolira isključivo srpski kadar.
To stvara zatvoren sistem odlučivanja, u kojem su Bošnjaci faktički isključeni iz ključnih procesa donošenja odluka, kadrovske politike i operativnih planova.
Gdje je direktor Enes Karić?
Zanimljivo je da je proces, prema navodima iz pisma, eskalirao upravo nakon imenovanja Enesa Karića, direktora Direkcije, koji dolazi iz reda bošnjačkog naroda i blizak je stranci Narod i pravda (NiP). Umjesto da zaštiti ravnotežu, Karić je – kako tvrde službenici – kadrovskom politikom omogućio dalje jačanje srpskog utjecaja.
Kršenje ustava i sigurnosni rizik za državu
Prema Ustavu BiH, institucije su dužne osigurati ravnomjernu zastupljenost konstitutivnih naroda prema popisu iz 1991. godine. Kršenje tog principa ne samo da predstavlja pravni problem, već i direktan sigurnosni rizik, jer Direkcija ima zadatak zaštite najviših državnih dužnosnika, objekata i međunarodnih delegacija.
Poziv na hitnu reakciju
Službenici pozivaju:
-
Parlamentarnu skupštinu BiH
-
Ombudsmane
-
Ured visokog predstavnika (OHR)
-
Delegaciju EU
-
Nevladine organizacije i medije
… da hitno ispitaju stanje unutar Direkcije i spriječe dalje urušavanje ustavnog poretka i sigurnosne stabilnosti države.
Zaključak
Ukoliko se aktuelna praksa nastavi, BiH bi mogla doći u situaciju da njena ključna sigurnosna agencija bude institucionalno disfunkcionalna, etnički neuravnotežena i politički zloupotrijebljena – što bi imalo nesagledive posljedice po stabilnost cijelog sistema.
