data-nosnippet>
Gusta krv – tihi rizik nakon COVID-19 i loših životnih navika
Izraz “gusta krv” u medicini označava stanje poznato kao hiperkoagulabilnost – pojačanu sklonost krvi ka zgrušavanju. Iako često prolazi neprimijećeno, posljedice mogu biti izuzetno ozbiljne: od tromboze i plućne embolije, do moždanog i srčanog udara.
Ovo stanje povezuje se sa nezdravim navikama – prije svega ishranom i pušenjem – ali i sa posljedicama COVID-19. Mnogi pacijenti, i mjesecima nakon što test pokaže negativan rezultat, suočavaju se s tihim upalnim procesima koji potiču stvaranje ugrušaka.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Kod osoba sa zadebljanom krvlju mogu se javiti:
-
iznenadne glavobolje i vrtoglavice,
-
trnci i hladnoća u prstima,
-
otežano disanje i umor pri najmanjem naporu.
Ovi znaci često znače da je srce pod dodatnim opterećenjem i da je rizik od ugrušaka povećan.
Zašto nastaje hiperkoagulabilnost?
Imunološki sistem, čak i nakon što virus nestane, može nastaviti da proizvodi upalne reakcije. One mijenjaju krvne sudove i sistem zgrušavanja, pa krv postaje “ljepljivija” i sklona stvaranju trombova.
Najčešće komplikacije
-
Duboka venska tromboza – bol i otok u nogama,
-
Plućna embolija – gušenje, bol u grudima, nagla smrt,
-
Moždani udar i infarkt – blokada dotoka kiseonika u mozak ili srce,
-
Bubrežne smetnje – slabljenje filtracije krvi.
Ishrana i navike koje zgušnjavaju krv
Određene namirnice i stil života mogu dodatno pogoršati stanje:
-
crveno i prerađeno meso, punomasni mliječni proizvodi, trans masti,
-
rafinisani šećeri i bijelo brašno,
-
pretjeran unos alkohola,
-
pušenje i fizička neaktivnost.
Sve navedeno povećava nivo holesterola i fibrinogena, oštećuje zidove krvnih sudova i čini krv gušćom.
Kako se zaštititi?
-
Piti dovoljno vode (2–2,5 l dnevno),
-
uvrstiti u ishranu ribu, orahe, lanene sjemenke i povrće bogato antioksidansima,
-
redovno se kretati (6.000–7.000 koraka dnevno),
-
izbjegavati cigarete i prekomjeran alkohol,
-
kontrolisati pritisak, šećer i masnoće u krvi,
-
po preporuci ljekara uraditi analize (koagulogram, D-dimer, PT/APTT).
U težim slučajevima ljekari mogu propisati terapiju lijekovima za razrjeđivanje krvi, ali isključivo uz stručni nadzor.
