data-nosnippet>
Trudnoća je jedno od najčudesnijih i najtransformativnijih iskustava u životu žene. Uobičajeno traje oko 280 dana, odnosno približno 40 nedelja. Međutim, priroda ponekad iznenadi i pomjeri granice očekivanog. Jedan od najsenzacionalnijih i najneobičnijih slučajeva u istoriji moderne medicine dogodio se 1945. godine, kada je žena iz Los Anđelesa po imenu Bjula Hanter nosila bebu nevjerovatnih 375 dana – više od kalendarske godine.
Trudnoća koja je zapanjila svet
U to vrijeme, Bjula Hanter imala je samo 25 godina. Trudnoća je u početku proticala bez ikakvih neobičnosti – jutarnje mučnine, hormonske promjene i redovni ljekarski pregledi činili su da sve izgleda kao i u svakom drugom slučaju. Međutim, kako su mjeseci odmicali, postajalo je jasno da se ova trudnoća razlikuje od uobičajene.
Zabrinutost je počela da raste kada Bjula mjesecima nije osjećala bebine pokrete. Tek u šestom mjesecu trudnoće pojavili su se prvi znaci fetalne aktivnosti, a srčani ritam bebe bio je jasno registrovan tek u sedmom mjesecu – neobično kasno po svim medicinskim standardima.
Misterija koja i danas izaziva pitanja
Zbog neuobičajenog toka trudnoće, medicinski tim koji je pratio Bjulu Hanter razmatrao je različite teorije. Jedna od njih bila je da je došlo do ranog spontanog pobačaja, nakon kojeg je žena odmah ponovo zatrudnjela – što bi moglo objasniti produženo trajanje. Ipak, analiza datuma poslednje menstruacije, laboratorijski nalazi i ljekarska dokumentacija potvrdili su neprekinutu trudnoću, što je slučaj učinilo još misterioznijim.
Porod kao iz udžbenika
Dana 21. februara 1945. godine, Bjula Hanter donijela je na svijet zdravu djevojčicu, Peni Dijanu. Beba je težila nešto više od tri kilograma, što je u potpunosti u skladu sa prosjekom za novorođenčad. Porod je protekao bez komplikacija, a ljekari su s olakšanjem, ali i čuđenjem, zaključili ovaj nevjerovatan slučaj.
Sumnje i potvrde
Priča o najdužoj trudnoći nije prošla bez kontroverzi. Neki su dovodili u pitanje validnost dokumentacije, sumnjajući u grešku u proračunima ili čak svjesnu prevaru. Ipak, medicinska evidencija – ovjerena potpisima i pečatima više ljekara – potvrđuje autentičnost ovog događaja, koji se i danas navodi u stručnim izvorima kao najduža dokumentovana trudnoća u istoriji medicine.
Nepotvrđeni slučajevi i mitovi
U godinama koje su uslijedile, pojavile su se i druge tvrdnje o izuzetno dugim trudnoćama. Najpoznatija među njima je slučaj Kineskinje Vang Ši, koja je 2016. tvrdila da je nosila bebu čak 17 mjeseci. Međutim, kako je odbila da obavi ultrazvučni pregled, njen slučaj nikada nije dobio zvaničnu potvrdu i ostao je u domenu spekulacija i medijskih natpisa.
Život nakon istorije
Bjula Hanter je živjela dug i miran život. Preminula je 1998. godine u 78. godini, ostavivši za sobom ne samo svoju porodicu, već i jedno od najneobičnijih poglavlja u istoriji medicine. Njen slučaj i dalje inspiriše studente, ljekare i javnost, otvarajući pitanja o granicama ljudske biologije, kompleksnosti ženskog tijela i mogućim varijacijama u toku trudnoće.
Podsjetnik na moć i misteriju ženskog tijela
U vremenu kada se trudnoće nadgledaju pomoću sofisticiranih dijagnostičkih alata – ultrazvuka, hormonskih testova i genetskih analiza – slučaj Bjule Hanter ostaje fascinantan medicinski fenomen. Njena priča je mnogo više od anegdote: ona je podsjetnik na snagu, otpornost i složenost ženskog tijela. Ujedno, ona nas poziva da, uprkos napretku nauke, ostanemo svjesni koliko priroda još uvijek može da nas iznenadi – i zadivi.
