ODE I MILE: Amerikanci prekrižili Dodika, sin ipak ne mijenja oca

Američki diplomati u Sarajevu: Tajni dogovori, borba za nasljedstvo i povlačenje Dodika iz politike

U četvrtak, 10. jula, Sarajevo će biti domaćin važnog diplomatskog susreta. Dvojica visokopozicioniranih američkih zvaničnika – Brandon Hanrahan, vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming – doputovat će u glavni grad Bosne i Hercegovine kako bi održali kratki, protokolarni sastanak sa tročlanim Predsjedništvom BiH. Međutim, pravi razlog njihove posjete krije se u zatvorenim vratima: bilateralni sastanak, nasamo, sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva i bliskom saradnicom Milorada Dodika.

Sastanak u Washingtonu koji je sve promijenio

Prilikom svoje posjete Washingtonu krajem maja, Željka Cvijanović je imala nekoliko zvaničnih sastanaka, ali jedan – održan u blizini Bijele kuće, izvan zvaničnog protokola – ostao je skriven od javnosti. Prema saznanjima portala Istraga.ba, upravo taj sastanak je otvorio prostor za američku inicijativu da Cvijanović naslijedi Dodika na čelu SNSD-a.

Iako uživa određenu podršku u međunarodnim krugovima, Željka Cvijanović unutar stranke nema jedinstvenu podršku. Nasuprot njoj stoji frakcija koju predvodi Igor Dodik, sin aktuelnog predsjednika SNSD-a. Njega, prema informacijama iz stranačkih izvora, podržavaju brojni funkcioneri s entitetskog i državnog nivoa, uključujući Srđana Amidžića, Sanju Vulić i Milorada Kojića. Na strani Cvijanović su, između ostalih, Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH, te pojedini biznismeni bliski vrhu stranke, poput Milana Milanovića Kaje.

Cvijanovićeva je, kako prenose izvori bliski vrhu SNSD-a, jasno stavila do znanja da njen politički autoritet priznaje isključivo Miloradu Dodiku – ali ne i njegovom sinu Igoru.

Dodikov manevar: povlačenje pod uslovima

Ovakva unutrašnja previranja u SNSD-u Milorad Dodik vidi kao priliku za taktičko povlačenje. On, kako saznaje Istraga.ba, vodi neformalne pregovore s dijelom međunarodne zajednice – u koje je uključen i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Almir Džuvo – o mogućem povlačenju iz stranačkog vrha, ali uz jasne uslove: da svi krivični procesi protiv njega budu okončani u njegovu korist.

Već sada, rezultati tih pregovora su vidljivi. Predmet protiv Dodika zbog napada na ustavni poredak BiH faktički je ugašen. Nakon što ga je direktor OSA-e lično odvezao u Tužilaštvo BiH, tužiteljica Vedrana Mijović predložila je Sudu ukidanje rješenja o određivanju pritvora, koje je bilo na snazi puna tri mjeseca – ali nikada nije primijenjeno.

Presuda kao politička valuta

U fokusu je sada drugi slučaj – presuda zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Dodik je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Međutim, u političkim i pravosudnim krugovima razmatraju se tri “kompromisna” scenarija:

1. Odgađanje drugostepene presude zbog „kompleksnosti predmeta“ na neodređeno vrijeme;

2. Ukidanje presude i vraćanje postupka u fazu koja bi omogućila prolongiranje donošenja konačne odluke;

3. Smanjenje sigurnosne mjere – Dodik bi zadržao kaznu zatvora, ali bi zabrana političkog djelovanja bila skraćena na jednu godinu, čime bi mu bilo omogućeno da se kandiduje na izborima 2026. godine, potencijalno za funkciju premijera RS.

Unutrašnji sukobi kao Dodikov adut

I dok pregovori teku u pozadini, Dodik prema istim izvorima razmatra i opciju da koristi unutrašnje tenzije unutar SNSD-a kako bi, uprkos najavljenom povlačenju, ostao na čelu stranke. Ukoliko dođe do otvorenog sukoba između frakcije njegovog sina i one okupljene oko Željke Cvijanović, Dodik bi mogao predložiti da ostane lider stranke – navodno radi stabilnosti – uz kompromis da Cvijanović ponovo bude predložena za člana Predsjedništva BiH.

Sumnje na političke uticaje u pravosuđu

Portal Istraga.ba ranije je objavio da postoje snimci razgovora između Dodika i njegovih advokata, tokom kojih ga obavještavaju da je “jedna sutkinja završena”. Ta sutkinja, prema dostupnim informacijama, bliska je krugovima koji su posredovali u “rješavanju” predmeta o napadu na ustavni poredak.

U Apelacionom vijeću koje odlučuje o Dodikovoj žalbi na presudu zbog nepoštovanja OHR-a sjede sudije Amela Huskić (izvjestilac), Vesna Jesenković (predsjedavajuća) i Hilmo Vučinić (član). Ročište je održano 12. juna, ali presuda još uvijek nije donesena.