Milorad Dodik ipak došao u “vanustavne pravosudne institucije”

Iako je više puta javno izjavio da neće priznati niti sarađivati sa institucijama Bosne i Hercegovine koje smatra “vanustavnim”, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik se početkom jula 2025. godine ipak pojavio na ispitivanju u Tužilaštvu BiH, a potom i na ročištu pred Sudom BiH.

Podsjetimo, Sud BiH je 26. februara 2025. godine nepravosnažno osudio Dodika na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz zabranu obavljanja javne funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Neposredno nakon toga, Narodna skupština RS usvojila je zakone kojima se osporava djelovanje ključnih državnih institucija, uključujući Sud i Tužilaštvo BiH, na teritoriji entiteta Republika Srpska.

“Dobio sam u putu ovamo poziv od Tužilaštva da se pojavim u Sarajevu sutra. Dakle sutra u 11.00 u kancelariju Tužilaštva zbog navodno da sam osumnjičen da napadam ustavni poredak u BiH (…) Mi naravno nećemo sarađivati na tom planu. Republika Srpska je donijela odluku da vanustavne institucije ne mogu da djelujuju na prostoru Republike Srpske.”

Dodik je te zakone potpisao 5. marta, dok ih je Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage. Ubrzo je Tužilaštvo BiH izdalo pozive na saslušanje, koje su Dodik i visoki zvaničnici RS u početku ignorisali, što je dovelo do raspisivanja potjernica u martu 2025. godine.

Uprkos početnim tvrdnjama da se neće odazvati, Dodik je 4. jula ipak dobrovoljno pristupio u Tužilaštvo BiH, gdje je, u prisustvu svog branioca, dao iskaz. Nakon toga je održano ročište na kojem je Sud BiH usvojio prijedlog Tužilaštva za ukidanje pritvora i određivanje mjera zabrane — uključujući obavezno javljanje nadležnim institucijama.

Ovaj preokret, u kojem se Dodik, nakon osporavanja legitimnosti pravosudnih institucija BiH, ipak pojavio pred njima, ocijenjen je kao primjer političke nedosljednosti. Istinomjer je u svojoj analizi naveo da se ovakvo ponašanje ne podudara s ranijim izjavama, u kojima je negirao pravni autoritet tih tijela.

Slučaj ostaje predmet pažnje javnosti, s obzirom na pravne, političke i institucionalne implikacije koje nosi sa sobom, posebno u kontekstu odnosa između entiteta RS i institucija države BiH.