Lemana Spahić je naučnica s dva doktorata: “Vještačka inteligencija je alat, a ne zamjena za ljekare”

Lemana Spahić, ugledna bh. naučnica s dva doktorata iz oblasti biomedicinskog inženjeringa i vještačke inteligencije, predstavlja vrhunski primjer inovacije i znanstvene posvećenosti. Tokom svoje akademske karijere, školovala se u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, a iza sebe ima više od 50 naučnih radova objavljenih u prestižnim časopisima i stručnim publikacijama.

Spahić je doktorirala na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu, gdje je razvijala sisteme vještačke inteligencije za rano otkrivanje poremećaja kod fetusa putem 4D ultrazvuka. Drugi doktorat stekla je na Univerzitetu u Kragujevcu, fokusirajući se na višeskalno modeliranje razvoja ateroskleroze primjenom naprednih inženjerskih i AI tehnika.

Dva doktorata – jedan cilj: unaprijediti zdravstvo kroz tehnologiju

Kako ističe, iako su teme doktorata bile različite, oba su imala isti cilj – povezivanje tehnologije i zdravstva radi poboljšanja dijagnostike i liječenja.

„Prvi doktorat je bio direktno klinički orijentisan, s fokusom na prevenciju poremećaja kod fetusa. Drugi je pružio dublje razumijevanje mehanizama bolesti, posebno ateroskleroze, kroz matematičko i računsko modeliranje“, pojasnila je Spahić.

Razvoj medicinskih alata – od ideje do prakse

Razviti medicinski dijagnostički alat nije jednostavno. Potrebne su godine istraživanja, kliničkih testiranja i regulatornih evaluacija.

„Pravi izazov je uskladiti tehničku izvrsnost s kliničkom primjenom i zakonskom regulativom. Svaki alat mora biti funkcionalan, siguran i pouzdan u realnim uslovima“, objašnjava Spahić, koja trenutno radi u Institutu Verlab iz Sarajeva, zadužena za istraživanje i razvoj.

Vještačka inteligencija u službi zdravlja

Vještačka inteligencija, kako ističe, donosi brojne prednosti: ranu detekciju bolesti, personalizovane terapije i prediktivne analize koje omogućavaju pravovremene intervencije.

„AI može pomoći u prevenciji, dijagnostici i liječenju, ali ne smije zamijeniti ljekare. Ona je alat koji im pomaže da donesu bolje odluke, posebno u sredinama s ograničenim resursima“, naglašava Spahić.

Etika i sigurnost – ključni principi AI tehnologije

Uprkos napretku, primjena AI u medicini mora biti odgovorna i etička. Potrebna je potpuna transparentnost u radu algoritama, zaštita podataka i sprječavanje diskriminacije.

„Važno je razvijati ‘pouzdanu vještačku inteligenciju’ – onu koja je objašnjiva, sigurna i usklađena s pravnim regulativama kao što je EU AI Act“, kaže Spahić.

Cilj: Pravedniji i dostupniji zdravstveni sistem

U budućnosti, Spahić želi da razvija skalabilna rješenja koja će biti dostupna i manjim bolnicama i udaljenim regijama. Poseban fokus stavlja na održivost i sigurnost AI alata u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

„Tehnologija mora služiti čovjeku, ne obratno. Cilj mi je stvoriti sistem u kojem su i najnaprednije medicinske inovacije dostupne svima – ne samo onima u velikim centrima“, zaključuje dr. Lemana Spahić.

Pročitajte više na Klix.ba portalu.