data-nosnippet>
Napetosti u Pacifiku dodatno rastu nakon što su nove obavještajne analize otkrile razmjere kineske vojne ekspanzije u Južnom kineskom moru. Peking je posljednjih godina niz malih ostrva i grebena pretvorio u mrežu vojnih baza ukupne površine preko 3.200 hektara, od kojih neke sada primaju bombardere sposobne za nošenje nuklearnog oružja, prenosi abc.net.au.
Satelitski snimci koje je analizirala Inicijativa za pomorsku transparentnost Azije (CSIS) pokazuju gradnju ogromne infrastrukture: luke, piste duge tri kilometra, više od 70 hangara za borbene avione, položaje za raketne sisteme te napredne radarske i komunikacijske instalacije. Direktor CSIS-a Gregory Poling ovu ekspanziju opisuje kao “najbrži i najopsežniji primjer jaružanja i nasipavanja u historiji”.
Kina sada upravlja s 20 postaja na Paracelima i sedam na Spratlyjima, od kojih četiri imaju potpuno operativne zračne i pomorske kapacitete. Posebnu pažnju izazvalo je raspoređivanje bombardera H6K na ostrvu Woody, letjelica koje mogu doseći ciljeve u Australiji. Tri baze u Spratlyjima također mogu primiti ove bombardere, upozorava Abdul Rahman Yaacob iz Instituta Lowy.
Peking tvrdi da mu ostrva pripadaju po “historijskom pravu”, iako ih međunarodno pravo smatra nezakonitim. Na grebenu Mischief, primjerice, izgrađena je baza s kapacitetima koji bi mogli primiti cijelu američku pomorsku bazu Pearl Harbor.
Osim vojnih, gradnja baza imala je i ogromne ekološke posljedice – Kina je, prema procjenama, uništila preko 4.000 hektara koralnih grebena, dok je dodatnih 20.000 hektara morskog dna devastirano vađenjem pijeska. Naučnici upozoravaju na teška oštećenja ekosistema, a bivši američki admiral Harry Harris nazvao je ove strukture “Velikim zidom od pijeska”.
