Kako preživjeti ? Potrošačka korpa za četvročlanu porodicu iznosi 3149KM

Ekonomsku krizu dodatno produbljuje politička nestabilnost: Građani između niskih plata i visokih troškova

Dok politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini traje iz dana u dan, borba za osnovnu egzistenciju postaje sve teža. Potrošačka korpa dostigla je alarmantnih 3.149,80 maraka, što dodatno naglašava ekonomske izazove s kojima se građani suočavaju. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da vlasti nisu preduzele adekvatne mjere kako bi ublažile posljedice rastućih troškova života, dok su građani stisnuti između niskih plata i sve skuplje svakodnevice.

Rast cijena daleko iznad prosjeka EU

Ekonomski podaci pokazuju da su cijene u BiH rasle znatno brže nego u zemljama Evropske unije.

• “Od 2021. do 2024. godine, cijene hrane u Zapadnoj Evropi su porasle između 30 i 40%, dok su u Bosni i Hercegovini skočile između 100 i 400%. Ne morate biti doktor ekonomije da biste shvatili da minimalna plata od 600 KM u zemlji gdje potrošačka korpa iznosi 3.000 KM ne može obezbijediti dostojanstven život,” kaže Kasim Tatić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Bez kontrole tržišta i inflacije

Glavni uzroci ovakvog stanja, tvrde stručnjaci, leže u nekvalitetnim zakonima, nepostojanju tržišne kontrole i nedostatku konkretnih ekonomskih mjera.

• “Cijene u tržnim centrima pokazuju da one mogu biti niže, ali zbog neograničenih marži rastu svakodnevno. To znači da samo nebo može biti granica,” ističe Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don”.

Stručnjaci upozoravaju i na to da pojedini trgovci i privrednici koriste trenutnu situaciju kako bi neopravdano povećavali cijene, dok trgovinski lanci rast pravdaju poskupljenjem nabavke.

Inflacija kao skriveni porez

Tatić naglašava da se vlasti često pozivaju na globalnu krizu i inflaciju kao opravdanje za poskupljenja, ali dodaje da inflacija zapravo funkcioniše kao skriveni porez.

• “Inflacija je vid poreza koji vladajuće strukture posebno vole, jer za njegovo uvođenje nije potrebna zakonska procedura,” pojašnjava on.

Građani snalazeći se preživljavaju, ali problemi ostaju

U ovakvom ambijentu, građani se snalaze kako znaju i umiju, ali osjećaj ekonomske nesigurnosti je sve izraženiji.

• “Šta da mislim? Ako previše razmišljam, samo ću se nasekirati,” kaže jedan od anketiranih građana.
• “Plate su niske, cijene visoke, ali opet svi imamo dobre telefone i automobile, izlazimo… Možda i nije tako loše,” dodaje drugi.

Jedna od rijetkih mjera u cilju zaštite potrošača bila je Vladina odluka o zaključavanju cijena, koja je imala podršku nekoliko trgovačkih lanaca. Međutim, ekonomski stručnjaci smatraju da to nije dugoročno rješenje. Glavni problemi – niska domaća proizvodnja, preveliko oslanjanje na uvoz, te visoki porezi i doprinosi – i dalje ostaju neriješeni.

Krediti kao način preživljavanja

Pored rasta cijena, dodatni pritisak na građane stvara prevelika zaduženost.

• “Postali smo robovi kredita. Živimo na kredit da bismo preživjeli, dok vlast ne vodi računa o potrebama građana,” upozorava Marić.

Tatić dodaje da je posebno zabrinjavajuće to što građani sve teže podnose finansijski teret, ali i da su u isto vrijeme nezainteresovani za ekonomske promjene.

• “Narod u ovoj državi ima nevjerovatnu moć trpljenja, srozavanja životnog standarda i oslanjanja na male donacije izvana. No, istovremeno je nevjerovatno nezainteresovan za to šta mu se zapravo dešava,” zaključuje on.

Dok građani BiH čekaju bolja vremena, visoke cijene i politička nestabilnost ostaju njihova svakodnevna realnost.