Kafa od 5 maraka: Koliko vas može koštati izlazak ?

Cijene posljednjih godina u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini neprestano rastu, dok plate uglavnom ostaju iste. Zbog toga mnogi građani priznaju da su navike koje su nekada bile svakodnevne – poput ispijanja kafe s prijateljima – danas postale luksuz. Sve je više praznih stolova po kafićima i restoranima, jer za mnoge građane čak i obična kafa predstavlja trošak koji osjete na kraju mjeseca.

U ugostiteljskim objektima cijene variraju od lokala do lokala, ali rijetko gdje više možete popiti espresso ispod tri marke. Na Baščaršiji, kod Sebilja, mala kafa košta 3,50 KM, dok se bosanska kafa naplaćuje i do 5,50 KM. Ako uz to naručite i kiselu vodu, račun može premašiti osam maraka. Ni u samom centru cijene nisu mnogo niže, a udaljavanje od užeg dijela grada ne donosi veliko olakšanje. Sve je manje kafića u kojima se kafa može popiti za dvije marke.

Jedan sarajevski ugostitelj kaže da su nabavne cijene sirovina, ali i troškovi kirije, poreza i doprinosa u posljednje dvije godine gotovo udvostručeni. “Sve poskupljuje – od zrna kafe do čaša i mlijeka. To se mora odraziti i na cijenu koju vidi gost. Ljudi se brzo naviknu, a kafa je kod nas dio kulture, pa rijetko ko odustaje”, kaže on.

Građani, međutim, sve češće priznaju da im izlasci predstavljaju luksuz. “Postalo je luksuz, ali ja moram popiti kafu iz navike”, kaže jedna gospođa. “Cijene su bezobrazno visoke i ne smatram da su opravdane”, dodaje stariji Sarajlija. Mladi, pak, pokušavaju pronaći alternative – biraju jeftinije lokale, kraće ostaju ili kafu jednostavno ponesu sa sobom.

Zavisno od lokacije, vrste napitka i ambijenta, cijene kafe u Sarajevu se kreću između 3 i 6 KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH godišnje uvozi sirovu kafu u vrijednosti većoj od 140 miliona KM, a prosječna nabavna cijena po kilogramu iznosi tek 1,50 KM. Ipak, razlika između te cijene i one koju plaćaju potrošači sve je veća.

Iako kafa ostaje simbol druženja i tradicije, sve više građana priznaje da se ta svakodnevna navika pretvara u luksuz. U vremenu kada troškovi života rastu brže od plata, pitanje više nije “gdje idemo na kafu?”, nego “možemo li je uopće priuštiti?”.