Nazire li se kraj političkoj krizi u BiH?
Sarajevo, 9. april 2025. – Politička i institucionalna kriza u Bosni i Hercegovini, dodatno intenzivirana posljednjim pravosudnim potezima protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, prijeti da postane jedna od najdubljih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Suđenje, presuda, pa i potjernica protiv jednog od ključnih političkih lidera u zemlji ponovo su otvorili pitanje stabilnosti i održivosti političkog sistema.
Ova situacija, kako smatraju brojni analitičari, nadmašuje dosadašnje pravosudne intervencije prema visokim funkcionerima i stavlja sve ključne političke aktere u stanje visokog konflikta.
Retorika oštra, institucije pod pritiskom
Politička komunikacija između entiteta i naroda svakim danom sve više podsjeća na verbalno ratno stanje. Optužbe o rušenju Dejtona, državnosti BiH ili Republike Srpske postale su gotovo svakodnevica. Dok su jedne agencije spremne na hapšenja, druge se pripremaju za zaštitu svojih lidera, a političari, kako se čini, koriste svaku priliku za pojačavanje tenzija.
Posebno zabrinjava što se u javnom prostoru sve češće čuju poruke koje impliciraju ili čak priželjkuju mogućnost nasilja pod izgovorom “zaštite ustavnog poretka”.
Region i EU pozivaju na smirivanje
U jeku krize, umjerene poruke stižu iz regiona. Hrvatski premijer Andrej Plenković ističe da je rješenje moguće jedino kroz institucije i dijalog unutar BiH, dok srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upozorava da bi hapšenje Dodika bilo katastrofalno po stabilnost cijele regije. Slično razmišljanje dijele i zvaničnici iz Evropske unije, koji pozivaju na očuvanje mira i konstruktivni dijalog.
Korijen problema: politička elita i nedostatak dijaloga
Prema mišljenju politikologa Velizara Antića, politička elita u BiH namjerno održava stanje napetosti iz tri ključna razloga:
- Neodgovara im uređen sistem, jer bi izgubili dio moći.
- Biračko tijelo nagrađuje radikalizam, pa političari igraju na kartu nacionalnih emocija.
- Izostanak političke kulture dijaloga, jer se pregovori svode na deklarisanje stavova, bez istinske volje za kompromisom.
Antić posebno ističe da i bošnjački političari snose dio odgovornosti, jer ne pokazuju spremnost na odustajanje od maksimalističkih zahtjeva. Kako navodi, upravo ta pozicija “brojnijeg naroda s više prava” urušava temelje države i dodatno otežava postizanje konsenzusa.
Novinari i analitičari: Rat nije završen u glavama
Novinar Đorđe Vujatović ocjenjuje da domaći političari još uvijek funkcionišu na matrici verbalnih sukoba i ratne retorike, gdje je stalna kriza postala glavni alat za očuvanje političkog rejtinga. “U BiH nijedna vlast se nije ozbiljno bavila napretkom, već samo održavanjem konflikta”, navodi on.
Uz to, slabljenje uloge OHR-a i povlačenje SAD-a iz aktivnog posredovanja otvara prostor domaćim akterima da, po prvi put, samostalno kroje političke procese – ali, kako ističe Vujatović, za to jednostavno nisu spremni.
Zaključak: Rješenje postoji – ali zahtijeva hrabrost i kompromis
Kriza u BiH ne može biti riješena bez otvorenog dijaloga i kompromisa, ali da bi se to desilo, političke strane moraju napustiti logiku “pobjednika i poraženih” i prihvatiti logiku uzajamnog popuštanja. Konsenzus nije slabost, nego jedini održiv temelj za budućnost zemlje.
