data-nosnippet>
Američki napad na iranska nuklearna postrojenja mogao bi izazvati ozbiljne posljedice na globalnim tržištima, upozoravaju investitori i analitičari. Ključno pitanje koje se sada postavlja jeste: da li slijedi novi talas rasta cijena nafte i inflacije?
Stručnjaci upozoravaju da bi eskalacija napetosti na Bliskom istoku mogla izazvati poremećaje u snabdijevanju energentima, što bi neminovno podiglo cijene sirove nafte. To bi, zauzvrat, moglo izazvati novi rast inflacije i smanjiti izglede za smanjenje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim velikim ekonomijama.
„Ovo je dodatni sloj rizika na koji ćemo morati ozbiljno obratiti pažnju“, izjavio je Jack Ablin, glavni investicijski direktor kompanije Cresset Capital.
Prema analizi Oxford Economicsa, koja je objavljena prije američkog napada, u najgorem scenariju cijene nafte mogle bi skočiti na 130 dolara po barelu, a inflacija u SAD-u do kraja godine mogla bi doseći 6%.
„Cjenovni šok neizbježno utiče na potrošnju i realne prihode. Pritisak inflacije vjerovatno će onemogućiti bilo kakvo smanjenje kamatnih stopa tokom ove godine“, navodi se u izvještaju.
Jamie Cox iz Harris Financial Group-a dodaje da bi Iran, suočen s gubitkom nuklearnih kapaciteta, mogao biti primoran da pristupi mirovnim pregovorima, što bi moglo stabilizirati cijene nafte u narednim danima.
Ipak, ekonomisti ostaju oprezni i upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba mogla dodatno pogoršati stanje u globalnoj ekonomiji, već uzdrmanoj trgovinskim tenzijama i tarifama iz perioda Trumpove administracije.
Izvor: Vijesti.ba
