data-nosnippet>
Bol i grčevi u nogama: Upozorenje na moguće probleme sa arterijama
Bol, grčevi ili osjećaj stezanja u listovima i potkolenicama često su posljedica fizičkog umora, dehidratacije ili manjka minerala poput magnezijuma i kalijuma. Međutim, kada se ovi simptomi javljaju učestalo, pogotovo tokom hodanja ili noću, moguće je da ukazuju na ozbiljniji poremećaj – suženje ili zapušenje arterija nogu. Neliječen, ovaj problem može imati ozbiljne posljedice, uključujući oštećenje tkiva, pa čak i amputaciju.
Kako prepoznati probleme sa krvnim sudovima?
Specijalistkinja opšte hirurgije, dr Dragica Stepić, objašnjava da lokacija bola može biti ključna u određivanju mjesta i uzroka problema:
Bol u listovima – često ukazuje na suženje arterija u predjelu butina.
Stezanje u butinama – može biti povezano sa suženjem arterija u karlici, preponama ili čak trbušnoj aorti.
Ovi simptomi su posljedica smanjenog dotoka krvi do mišića, što znači da tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija. Kada se problem ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može doći do nekroze tkiva, infekcija i, u najtežim slučajevima, gangrene.
Dijagnostika: Kako otkriti uzrok bola?
Ako primijetite simptome poput bolova pri hodanju, trnjenja, hladnoće u stopalima ili grčeva noću, važno je obratiti se ljekaru. Dijagnostički postupci uključuju:
✔ Opipavanje perifernih pulsova – Slab ili neosjetan puls u stopalima može ukazivati na slab protok krvi.
✔ Kolor-dopler ultrazvuk – Neinvazivna metoda kojom se mjeri protok krvi i otkrivaju suženja u arterijama.
✔ CT angiografija ili klasična angiografija – Omogućavaju preciznu vizualizaciju krvnih sudova i identifikaciju tačnih mjesta zapušenja.
Tretmani: Od terapije hodanjem do hirurške intervencije
Način liječenja zavisi od stepena suženja arterija i općeg zdravstvenog stanja pacijenta:
Kod blažih oblika:
– Propisuju se lijekovi koji poboljšavaju cirkulaciju i sprječavaju stvaranje ugrušaka.
– Pacijentima se savjetuje svakodnevno hodanje, čak i ako izaziva blagi bol, jer to stimuliše razvoj kolateralne cirkulacije.
Kod ozbiljnijih suženja:
– Primjenjuje se angioplastika i postavljanje stenta, kojom se mehanički proširuje arterija.
– U složenijim slučajevima, neophodna je hirurška revaskularizacija (bajpas), kojom se uspostavlja novi put za protok krvi oko zapušenog segmenta.
Prevencija: Kako sačuvati zdravlje arterija?
Prestanite pušiti – Pušenje značajno ubrzava razvoj ateroskleroze.
Zdrava ishrana – Fokusirajte se na hranu bogatu vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima.
♂️ Redovna fizička aktivnost – Hodanje, plivanje i vožnja bicikla podstiču cirkulaciju.
Kontrola hroničnih bolesti – Dijabetes, hipertenzija i povišen holesterol direktno povećavaju rizik od arterijskih bolesti.
Kada je vrijeme za posjetu ljekaru?
Ne ignorišite sljedeće simptome:
Česti bolovi ili grčevi u nogama prilikom hodanja
Osjećaj hladnoće u stopalima
Promjene boje kože ili rane koje sporo zarastaju
Slab ili neprimjetan puls na stopalima
Rano prepoznavanje i liječenje bolesti perifernih arterija može spriječiti teške komplikacije i sačuvati kvalitet života.
Zaključak: Ne zanemarujte signale koje vam tijelo šalje
Bol u nogama nije uvijek bezazlen. Ako se javlja učestalo ili postaje sve jači, moguće je da ukazuje na ozbiljan problem sa cirkulacijom. Pravovremenom dijagnozom, promjenom životnih navika i adekvatnim tretmanom, zdravlje vaših krvnih sudova može se očuvati, a komplikacije izbjeći.
