data-nosnippet>
Svakodnevne sirene za uzbunu u izraelskim gradovima usljed sukoba s Iranom natjerale su hiljade građana da utočište potraže u sigurnim sobama – specijalno ojačanim prostorijama unutar stambenih i javnih objekata, osmišljenim za zaštitu tokom raketnih napada.
Od 1992. godine, prema propisima izraelske civilne odbrane, svaka novoizgrađena zgrada mora imati zaštićeni prostor. Sigurne sobe sadrže čelična vrata, armirano-betonske zidove i prozore izrađene od neprobojnog stakla. Neke su uređene kao dio životnog prostora, dok druge služe isključivo kao sklonište.
Stanovnik Tel Aviva, Reut Aisenberg, ističe da većina stanovnika ima ovakvu sobu, ali da one nisu osmišljene za višednevni boravak jer nemaju osnovne sanitarne uvjete. Sacha Roytman Dratwa iz organizacije Combat Antisemitism Movement naglašava da je roditeljima najteže objasniti djeci zašto se skriva, bez izazivanja straha ili mržnje.
Građevinski standardi sigurnih soba
Prema najnovijim propisima, sigurna soba mora sadržavati:
-
Minimalno 9 m² korisne unutrašnje površine (uz moguće izuzetke do 5 m²),
-
Zidove od kontinuirano livenog armiranog betona debljine 25–30 cm,
-
Vrata i prozore otporne na eksploziju i šrapnele,
-
Prozore minimalno 1,5 metara iznad poda, bez rešetki,
-
Sistem ventilacije s hemijskom i biološkom filtracijom,
-
Električne i komunikacijske priključke, sa zaštićenom rasvjetom.
Ipak, i ovakve sobe imaju ograničenja. Tokom nedavnih iranskih napada, potvrđeno je da su dvije osobe poginule iako su se nalazile u sigurnim sobama. Prostorije su efikasne protiv raketa manjeg dometa, ali ne mogu izdržati direktne udare raketa sa bojevim glavama težine nekoliko stotina kilograma.
Nedostatak skloništa u starijim zgradama
Uprkos zakonskim zahtjevima, više od 1,6 miliona stambenih jedinica u Izraelu još uvijek nema nikakav oblik ojačanog skloništa. Problem je posebno izražen u urbanim sredinama poput Tel Aviva, Bat Jama i Rišon Le Ciona, gdje mnogi građani nemaju pristup sigurnim prostorijama tokom uzbune.
Reforme i subvencije
Kao odgovor na sve učestalije prijetnje, izraelske vlasti su uvele regulatorne olakšice kako bi ubrzale gradnju sigurnih soba:
-
U samostojećim i dvospratnim objektima više nije potrebna građevinska dozvola,
-
Proces izdavanja dozvola za zgrade je skraćen s 9–12 mjeseci na 4–6 mjeseci,
-
Potrebna je saglasnost 60 posto stanara (ranije 75 posto),
-
Mnoge takse su ukinute, a u opasnim zonama dostupni su i državni grantovi.
Cijena izgradnje sigurnih soba, uključujući betonsku strukturu, eksplozijski otporna vrata i prozor, te sistem za filtraciju zraka, kreće se između 36.000 i 50.000 eura. Administrativne naknade za dozvole variraju od 3.600 do 6.100 eura.
Zaključak
Sigurne sobe u Izraelu predstavljaju osnovni element zaštite stanovništva tokom raketnih napada, ali još uvijek nisu dostupne svima. Iako nisu savršene, ostaju preporučeno sredstvo zaštite u kriznim situacijama. Vladine mjere ubrzane izgradnje i olakšica imaju za cilj povećanje sigurnosti, naročito u starijim i ranjivim naseljima.
Izvor: Klix.ba
