data-nosnippet>
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na poruke sa konferencija povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma, ističući da je ohrabren signalima iz SAD-a i poručio da treba otvoriti pitanje svih nametnutih odluka nakon izvornog Dejtona.
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da pozdravlja promjenu tona koji dolazi iz Washingtona, posebno tokom rasprava održanih u Daytonu povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovim riječima, to otvara prostor za dijalog o ključnim pitanjima uređenja Bosne i Hercegovine.
“BiH može funkcionisati na osnovu izvornog Dejtona i određenih modifikacija koje bi bile prihvatljive za sve. Sve drugo je neodrživo. Odluke koje je nametnuo Christian Schmidt moraju biti uklonjene iz pravnog prometa, jer su suprotne volji jednog od konstitutivnih naroda”, kazao je Dodik.
Dodao je da ne bježi od razgovora, ali da on kao predsjednik RS-a ima ustavnu obavezu da zastupa interese tog entiteta, te da razgovori bez ravnopravnosti nemaju smisla.
Posebnu pažnju posvetio je izjavi zamjenika državnog sekretara SAD-a, koji je rekao da se ništa ne treba nametati, čak i ako se takav stav ne sviđa dijelu političkog establišmenta u Federaciji BiH.
“To je znak nove politike SAD – fleksibilnije, otvorenije za prilagođavanja stvarnosti. Naša politika ostaje ista. Spremni smo da razgovaramo, ali o svemu, od prvog dana do danas, šta je nametnuto mimo Dejtona”, poručio je Dodik.
Naglasio je da rješenje mora uključivati ravnopravnost tri konstitutivna naroda, što je po njemu temelj Dejtonskog sporazuma.
Osvrnuo se i na činjenicu da je RS, za razliku od FBiH, usvojila Dejtonski sporazum u svom parlamentu i verifikovala međuentitetsku liniju razgraničenja.
“Mi smo Dejton prihvatili i verifikovali. Druga strana to nije željela, ali nas optužuju da rušimo sporazum. To je klasična zamjena teza”, rekao je Dodik.
Poručio je da ostaje pri pozivu izrečenom u Narodnoj skupštini RS-a – da se otvori ozbiljan dijalog, u definisanom vremenskom okviru, kako bi se ispitalo da li BiH može opstati bez nametanja i stranog tutorstva.
Izvor: Slobodna Bosna
