(ANALIZA) Hljeb, ulje, sir – sve skuplje: Dokle građani BiH mogu trpjeti stalna poskupljenja?

Dok cijene osnovnih životnih namirnica u BiH rastu iz mjeseca u mjesec, a plate ostaju gotovo nepromijenjene, građani se sve teže nose s rastućim troškovima života. Stručnjaci upozoravaju: “Postajemo sve siromašniji, a nikome se ne buni.”

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini više nisu povremeni incident – već kontinuiran proces koji duboko pogađa standard građana. Brašno, hljeb, ulje, margarin, sir, kafa, meso i brojni drugi osnovni proizvodi konstantno rastu, i to bez jasnog ekonomskog opravdanja.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane su u maju 2025. godine bile čak 9,9% više nego u istom mjesecu prethodne godine.

– Ljudi iz dijaspore ne mogu vjerovati kada vide cijene. Oni znaju koliko su ovdje plate – kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

On ističe da se situacija ne mijenja jer vlastima nije u interesu da reagiraju. “Zaključci o zamrzavanju cijena ostaju mrtvo slovo na papiru, PDV se ne dira, kontrole su slabe ili ih nema, a svako poskupljenje puni budžetske kase”, tvrdi Vasilić.

Trgovci testiraju granice
Sličnog mišljenja je i Marin Bago iz mostarskog Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”, koji već godinama prati tzv. “puzajući rast cijena”.

– Ne može se sve opravdavati ratovima, gorivom i poremećenim lancima snabdijevanja. Kod nas cijene rastu čak i kada se globalno stabilizuju. Mislim da trgovci samo testiraju dokle mogu ići, a da niko ne reaguje – kaže Bago.

Dodaje i da je problem u mentalitetu stanovništva, koje je pasivno i ne postavlja pitanja piše Avaz.ba

– Što su cijene veće, to smo mi siromašniji. Na kraju se možemo svega odreći, a da ne dignemo ni glas ni glavu – zaključuje.

Prosječna plata – nedovoljna za preživljavanje
I dok prosječna plata u BiH raste sporo i simbolično, osnovne životne namirnice bilježe skokove i do 30% u odnosu na prethodne godine. To znači da građani iz mjeseca u mjesec mogu kupiti sve manje za isti novac.

Uprkos sve učestalijim upozorenjima ekonomskih analitičara, političke reakcije su minimalne, a konkretnih mjera nema.