Europska komisija radi na novoj strategiji sigurnosti pod nazivom Defence Readiness Roadmap 2030, kojom od članica traži hitno povećanje vojne spremnosti u narednih pet godina. Cilj je da Europa bude sposobna odvraćati potencijalnu agresiju — najizričitije se misli na mogućnosti koje predstavlja Rusija — kroz zajedničke nabavke, jačanje interoperabilnosti i razvoj ključnih vojnih sposobnosti.

Komisija upozorava da iako države članice povećavaju obrambene proračune, većina sredstava ostaje raspršena i troši se nacionalno, što uzrokuje dupliranje nabavki, rast cijena i slabiju učinkovitost. Prema planu, do kraja 2027. najmanje 40% obrambenih nabavki trebalo bi se provoditi zajednički; do 2028. barem 55% opreme treba dolaziti iz europskih i ukrajinskih industrijskih izvora, a do 2030. taj udio trebao bi doseći 60%.

Roadmap izričito navodi devet prioriteta: protivzračna i proturaketna obrana, vojna mobilnost, artiljerija, umjetna inteligencija i kibernetička zaštita, projektili i municija, dronovi i protudronovi, kopneno ratovanje te pomorska moć. Posebno se naglašava uloga Ukrajine kao strateškog partnera i potencijalne “čelične obrane” u regiji.

Plan također zagovara veće koordinirano ulaganje u municiju i sustave protuzračne obrane, razvoj zajedničkih industrijskih kapaciteta i smanjenje ovisnosti o uvozu iz trećih zemalja. Komentatori upozoravaju da je riječ o dalekosežnoj premisi — od jačanja odvraćanja do — kako neki tumače — početka postupne militarizacije kontinenta. Predložene mjere izazvat će političke i proračunske rasprave među članicama, ali su u Bruxellesu ocijenili da su nužne da bi se odgovorilo na sigurnosne izazove novog vremena.