data-nosnippet>
Na ulicama glavnog grada Tajvana, Taipeija, sredinom jula zavladale su scene nalik na ratni film: sirene za uzbunu, blokirani mostovi, kolone vojne opreme i stanovništvo koje disciplinovano prati protokole evakuacije. Sve to dio je najvećih i najozbiljnijih vojno-civilnih vježbi koje je Tajvan ikada sproveo.
Nazvane “Han Kuang”, ove desetodnevne vježbe uključile su više od sedam miliona ljudi i 22.000 rezervista – gotovo 50% više nego prethodne godine. Od stadiona pretvorenih u centre za pomoć, preko učionica koje su služile kao poljske bolnice, do podzemnih garaža koje su simulirale skloništa – cijelo društvo bilo je aktivno uključeno u pripreme za potencijalnu kinesku invaziju.
Prvi put – simulacija totalnog rata
Za razliku od prijašnjih godina, ovogodišnje vježbe proširene su na scenarije kibernetičkih napada, sabotaža, prekida opskrbnih linija, borbi u urbanim sredinama i otpora nakon mogućeg iskrcavanja kineskih trupa.
“Ne radimo više samo evakuaciju. Ovo je priprema za pravi rat,” istakla je zvaničnica Lee Juwen, dodajući da je cilj da svi – od penzionera do studenata – znaju svoju ulogu u slučaju sukoba.
SAD vrši pritisak, Kina prijeti
Vježbe imaju i jasnu političku poruku. Washington traži od Tajvana da znatno poveća vojna izdvajanja – čak na 10% BDP-a. Uz podršku američkih instruktora, tokom simulacija korišteni su HIMARS raketni sistemi, tenkovi Abrams i sofisticirane taktike borbe u gradskim sredinama. Posebnu pažnju privukla je scena u kojoj vojska prevozi raketne bacače kroz metro mrežu Taipeija, dok su prilazi blokirani autobusima i bodljikavom žicom.
Predsjednik Tajvana: “Spremni smo, pa i sami”
Predsjednik Lai Ching-te upozorio je da se Tajvan ne priprema samo za vojni napad, već i za psihološki rat. “Moramo se oduprijeti svakodnevnom širenju osjećaja beznađa. Spremnost je naš jedini izbor”, poručio je Lai.
Kineske vlasti nazvale su vježbe “političkim teatrom”, optužujući predsjednika Laija da vodi narod ka sukobu. Ipak, čak i neki kineski analitičari priznaju da je Tajvan ovim pokazao odlučnost da u slučaju agresije “izdrži do posljednjeg daha” – u nadi da će saveznici stići na vrijeme.
