data-nosnippet>
Samit u Skoplju: BiH u posljednji čas poslala Reformsku agendu, milijarda eura i dalje pod znakom pitanja
U Skoplju je počeo Samit lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, posvećen Planu rasta koji bi zemljama regiona trebao donijeti više od šest milijardi eura direktne pomoći i investicija. Među temama samita – sudbina Bosne i Hercegovine, jedine zemlje koja još nije dobila prvu tranšu sredstava. Tek u posljednji trenutak, BiH je uputila Evropskoj komisiji Nacrt reformske agende – dokument ključan za otključavanje više od milijardu eura.
Pozitivne reakcije iz Brisela, ali bez garancija
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos čestitala je BiH na usvajanju dokumenta, poručivši da Plan rasta donosi konkretne koristi za građane – od boljih puteva, preko digitalne povezanosti, do modernizacije infrastrukture. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca ocijenio je da reformska agenda ima potencijal da transformiše ekonomiju zemlje.
Međutim, ni jedna pohvala ne znači automatsko odobrenje sredstava. Evropska komisija prethodno je upozorila da bez jasnog i usaglašenog dokumenta, BiH neće moći računati na prvu tranšu. Rok – kraj juna.
Kompromis ili taktičko manevrisanje?
Nacrt dokumenta koji nije prolazio ni minimalni politički konsenzus mjesecima, gotovo preko noći je dobio podršku u Vijeću ministara BiH – uključujući i predstavnike iz RS-a. Sporne tačke, kao što su pitanje Ustavnog suda BiH i entitetskog veta, sada su privremeno izostavljene ili ublažene. Time su otklonjene ključne prepreke koje su izazvale protivljenje četiriju kantona, ali su istovremeno ostale otvorene brojne sumnje u trajnost političkog dogovora.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ističe da je BiH pokazala političku odgovornost i poslala poruku opredijeljenosti za evropske integracije:
“Plan rasta nije samo finansijski interes – već reformska obaveza. Sredstva su dobrodošla, ali fokus mora biti na suštinskim promjenama.”
Ipak, ekonomski i politički analitičari skeptični su prema brzini kojom je dokument „završavan“.
“To nije usaglašeno. Poslali su samo da bi mogli reći da su nešto poslali”, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić, dodajući da politički haos u zemlji obesmišljava ozbiljan reformski proces.
Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Ivana Marić:
“Ovo više liči na pokušaj da se zadovolji forma i otklone prijetnje sankcijama, nego na stvarnu spremnost za reforme.”
EU spustila kriterije – ili BiH podigla prag odgovornosti?
Sadržaj samog dokumenta i dalje je nepoznat javnosti. Izvjesno je, međutim, da će Evropska komisija detaljno analizirati predložene mjere. U pozadini ostaje ključno pitanje – da li je BiH zaista napravila reformski iskorak, ili su evropski standardi još jednom prilagođeni domaćim političkim realnostima?
Samit u Skoplju može donijeti političku simboliku i nove poruke podrške, ali bez konkretne i pozitivne ocjene Reformske agende, BiH ostaje bez ključa za finansijski dio Plana rasta. Sve ostalo – ostaje na papiru.
