Pet mogućih scenarija nakon 12. juna: Šta čeka Bosnu i Hercegovinu?

U Srebrenici je danas predstavljen izvještaj Foruma za saradnju i istraživanja (FSI) pod nazivom „Od riječi do djela: Hronologija pokušaja podrivanja ustavne cjelovitosti Bosne i Hercegovine“. Riječ je o sveobuhvatnoj analizi političkih, zakonodavnih i institucionalnih aktivnosti vlasti Republike Srpske u periodu od sredine 2023. do sredine 2025. godine.

Cilj izvještaja je pružiti jasan i objektivan uvid u sistemsku eroziju državnih nadležnosti i krizu ustavnog poretka BiH, te ponuditi međunarodnoj zajednici bolje razumijevanje uzroka trenutnog političko-pravnog vakuuma.

Glavni nalazi izvještaja

Autori naglašavaju da je usvajanje entitetskog Zakona o nepokretnoj imovini bio ključni trenutak koji je pokrenuo niz radnji u Republici Srpskoj, uključujući donošenje zakona o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika. Time je, kako se navodi, uspostavljena paralelna pravna struktura koja prijeti integritetu države.

Poseban fokus stavljen je na govor mržnje i islamofobiju koji su pratili ove procese, te na eroziju povjerenja građana u vladavinu prava.

Pet scenarija za budućnost BiH

U analizi su predstavljena pet moguća scenarija razvoja događaja nakon 12. juna:

1. Prisilna reintegracija
   Državne institucije, uz podršku međunarodne zajednice, sprovode odluke Ustavnog suda i hapse odgovorne. Sankcije i uslovljavanje finansijskih sredstava vrše pritisak na RS da povuče neustavne zakone. Ovaj scenarij zahtijeva aktivno učešće umjerenih snaga unutar SNSD-a.

2. Paralelni pravni sistem
   RS formalno uspostavlja vlastiti pravni poredak, odbacuje odluke državnih organa i efektivno stvara dva odvojena sistema vlasti. Time bi se ugrozio evropski put BiH, a javnost bi se postepeno mogla prilagoditi novom statusu quo.

3. Kontrolisano održavanje krize
   Privremeni politički dogovor između međunarodnih aktera i umjerenih snaga iz RS-a dovodi do moratorija na sporne zakone, bez trajnog rješenja. Ovaj kompromis može stvoriti privid funkcionalnosti, ali teško da će biti održiv zbog političkih tenzija.

4. Eskalacija u međunarodnu krizu
   Dalja militarizacija RS-a i blokada rada državnih agencija, poput SIPA-e, može dovesti do direktnog angažmana OHR-a i EUFOR-a. Moguće su i prisilne mjere u cilju očuvanja ustavnog poretka. Ukoliko izostane međunarodni odgovor, slijedi sljedeći scenarij.

5. Formalna disolucija BiH
   RS donosi sopstveni „ustav“, prekida primjenu zakona BiH, osniva vlastite institucije, uključujući oružane snage i carinu, te organizuje referendum o nezavisnosti. Ovaj scenarij bi doveo do raspada Dejtonskog sporazuma i trajne destabilizacije regiona.

Zaključak

FSI ističe da je ključno pronaći mehanizme za povratak funkcionalnosti institucija BiH i jačanje vladavine prava. Upozoravaju da je nedjelovanje međunarodne zajednice rizik za dalju destabilizaciju.

Cijeli izvještaj dostupan je na sljedećem linku:
https://bit.ly/fsireport2025

Izvor: Crna Hronika