data-nosnippet>
Na sjednici Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe u Zagrebu najavljene su promjene koje bi mogle uticati na primanja i socijalnu sigurnost penzionera u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković izložio je plan povećanja prosječne penzije do 800 eura do sredine 2028. godine, a Vlada priprema i novi zakon o pravima starijih osoba.
Najava je izazvala veliku pažnju građana i medija, jer se tiče populacije koju često pogađaju ekonomski izazovi i nedostatak adekvatne podrške.
Gdje je prosječna penzija danas
Prema riječima premijera Plenkovića, prosječna penzija u Hrvatskoj povećana je od oktobra 2016. godine za gotovo 114 posto. Trenutno iznosi oko 764 eura, a kada se doda godišnji dodatak, taj iznos dostiže otprilike 780 eura.
Cilj od 800 eura do sredine 2028. godine zato nije udaljen od današnjeg stanja. Ipak, riječ je o planu, a ne o gotovoj odluci koja bi svim penzionerima automatski donijela isti iznos.
Visina svake pojedinačne penzije i dalje zavisi od radnog staža, uplaćenih doprinosa i drugih propisanih kriterija. Zato će razlike među penzionerima ostati, bez obzira na kretanje prosjeka.
Novi zakon o starijim osobama
Pored povećanja penzija, Vlada se priprema za usvajanje zakona koji bi detaljno uredio prava starijih osoba. Njegov cilj je unaprijediti institucionalnu zaštitu i kvalitet života starijih građana.
Prema riječima ministra za socijalnu politiku, zakon bi trebao obuhvatiti širok spektar prava: pristup zdravstvenim uslugama, socijalnu pomoć i smještaj. Među mogućim odredbama spominje se i zaštita od nasilja u porodici, koje često ostaje neprepoznato i nedovoljno tretirano.
Konačan sadržaj zakona bit će poznat tek kada se pojavi njegov tekst, pa za sada treba govoriti o namjerama, a ne o konkretnim rješenjima.
Dodaci za starije građane
Na sjednici se govorilo i o postojećim oblicima finansijske podrške, među kojima su godišnji dodaci na penziju i inkluzivni dodaci. Prema dostupnim podacima, dodatke koristi oko 239.000 građana, od čega je otprilike 123.000 osoba starijih od 65 godina.
Za mnoge penzionere ovi dodaci predstavljaju važan oslonac, posebno u vremenima rastućih troškova života. Pravo na njih zavisi od zakonskih uslova, pa ih ne primaju svi penzioneri niti svi primaju isti oblik podrške.
Najniže penzije porasle za 141 posto
Premijer je istakao da su i najniže penzije u posljednjoj deceniji zabilježile značajan rast. Prosječan iznos najnižih penzija povećan je za 141 posto i sada iznosi oko 502 eura.
Uprkos tom rastu, mnogi penzioneri, naročito oni koji su radili u slabije plaćenim zanimanjima ili su imali prekide u radnom stažu, i dalje se suočavaju s finansijskim poteškoćama. Zato se naglašava potreba za sveobuhvatnim pristupom, koji ne uključuje samo povećanje penzija nego i podršku onima koje siromaštvo najviše pogađa.
Šta penzioneri trebaju znati
Trenutno su najvažnije dvije najave: nastavak rasta prosječnih penzija i priprema novog zakona o zaštiti starijih osoba. Taj proces će, očekuje se, s velikom pažnjom pratiti i organizacije koje se bave pravima starijih.
Penzionerima se savjetuje da prate službene informacije i saopštenja nadležnih institucija, kako bi na vrijeme saznali za promjene i prava koja im pripadaju. Preporučuje se i uključivanje u javne rasprave o predloženim zakonima, jer iskustva i sugestije starijih mogu doprinijeti boljem konačnom tekstu.
Informisanost je, kako se ističe, ključna za očuvanje prava i interesa starijih osoba. Aktivno učešće može pomoći da se njihove potrebe adekvatno predstave i uvaže.
