Podrška HDZ-u pala je na najnižu razinu otkako je Andrej Plenković u aprilu 2024. godine započeo treći premijerski mandat. To pokazuje najnovije istraživanje CRODEMOSKOP, provedeno od 6. do 8. oktobra. Vladajuća stranka i dalje je prva, ali s osjetno manje podrške nego prije.
Ni SDP nema razloga za zadovoljstvo, jer je i on zabilježio svoj najslabiji rezultat u aktuelnom mandatu. Platforma Možemo! u međuvremenu nastavlja rasti, a sve veći broj građana nezadovoljan je smjerom u kojem se zemlja kreće.
HDZ ostaje prvi, ali gubi podršku
Prema oktobarskom CRODEMOSKOP-u, HDZ ima podršku 25 posto ispitanika. To je najniži rezultat vladajuće stranke u trećem Plenkovićevom mandatu. U posljednjih šest mjeseci HDZ je izgubio pet postotnih bodova.
SDP je na drugom mjestu, s podrškom nešto manjom od 20 posto. U posljednjih pola godine izgubio je 3,4 postotna boda, a ovo je njegov najniži rejting u aktuelnom razdoblju. HDZ ipak i dalje ima prednost pred svojim glavnim konkurentom.
Možemo! raste treći mjesec zaredom
Za razliku od dvije najveće stranke, Možemo! bilježi pozitivan trend. Podrška toj opciji raste treći mjesec zaredom i sada iznosi gotovo 14 posto, čime je učvrstila treće mjesto. Blagi rast bilježi i Most, koji se približio podršci od 10 posto.
Stranka Drito je na oko dva posto, a slijede Domovinski pokret, Domino i Centar, pri čemu posljednje dvije imaju približno jednaku podršku. Oko jedan posto podrške imaju Pravo i Pravda, IDS i Nezavisna platforma Sjever, dok su sve ostale opcije ispod te granice. Čak 15,6 posto ispitanika još nije odlučilo za koga bi glasalo.
Milanović najpozitivniji, Plenković najnegativniji
Predsjednik Republike Zoran Milanović i u oktobru je prvi na ljestvici političara koje građani doživljavaju najpozitivnije. Izdvojilo ga je gotovo 22 posto ispitanika, ali je pozitivan doživljaj u odnosu na ranija istraživanja ipak opao. Na drugom mjestu je premijer Plenković, uz blago smanjenje pozitivnih ocjena.
Zanimljiv pomak ostvario je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, čiji je pozitivan doživljaj porastao uprkos štrajku u Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Istraživanje ne pokazuje je li taj rast direktno povezan sa štrajkom ili s drugim okolnostima.
Među najpozitivnijima su i Marin Miletić i Nikola Grmoja iz Mosta, zastupnica Možemo! Ivana Kekin te nezavisna zastupnica Dalija Orešković. U prvih deset su i Marija Selak Raspudić, ministar odbrane Ivan Anušić i evroparlamentarka Biljana Borzan. Više od petine ispitanika smatra da nijedan političar ne zaslužuje titulu najpozitivnijeg.
Premijer Plenković istovremeno predvodi i listu najnegativnije ocijenjenih. Nešto više od 37 posto ispitanika navelo ga je kao najnegativnijeg političara. Slijede Milanović s 10,5 posto i Tomašević na trećem mjestu, što pokazuje da pojedini političari izazivaju snažne, ali oprečne reakcije.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je četvrti, uz porast negativnog doživljaja. Iza njega su predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, zastupnica Možemo! Sandra Benčić i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, sa sličnim razinama negativnih ocjena. U prvih deset su i Hrvoje Zekanović te Dalija Orešković, s jednakim rejtingom nižim od dva posto, kao i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, u kontekstu afere s nezakonitim odlaganjem otpada u Lici. Gotovo 13 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni.
Ocjene institucija
Građani su ocjenjivali i rad najvažnijih državnih institucija. Predsjednik Republike zadržao je prosječnu ocjenu dobar (tri), iako uz pad u odnosu na prethodno razdoblje.
Vlada također bilježi smanjenje prosječne ocjene i ostaje na ocjeni dovoljan (dva). Istu ocjenu dobio je i Hrvatski sabor. Predsjednička institucija tako prolazi bolje od izvršne i zakonodavne vlasti, premda ni ona nije izbjegla pad.
Više od 75 posto: Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Jedan od najupečatljivijih rezultata odnosi se na procjenu općeg smjera razvoja države. Tek nešto više od 17 posto ispitanika smatra da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru, dok više od 75 posto ocjenjuje da ide u pogrešnom.
To je izrazito nepovoljan omjer za vladajuće i pokazatelj da velika većina ispitanika nije zadovoljna ukupnim stanjem u zemlji. Takvo raspoloženje se ne mora automatski pretočiti u isti rezultat na izborima, ali je važan pokazatelj trenutne percepcije političkih i društvenih prilika.
Otpad i štrajk obilježili oktobar
Istraživanje je pokazalo i koje su teme najviše zaokupile pažnju građana. Na prvom mjestu je afera s opasnim otpadom u Gospiću, uključujući pitanja njegovog zbrinjavanja i postupanja nadležnih institucija.
Među najvažnijim događajima našli su se i štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga te protest u Zagrebu zbog problema povezanih s otpadom. Te su teme obilježile javnu raspravu, ali samo istraživanje ne dokazuje koliko je pojedina afera ili događaj uticao na rejting neke stranke.
Šta to znači za političku scenu
Oktobarski CRODEMOSKOP pokazuje da HDZ i dalje ima najveću pojedinačnu podršku, ali da je njegova prednost praćena nastavkom pada rejtinga. SDP također gubi podršku, dok Možemo! i Most rastu.
S 15,6 posto neodlučnih birača, odnosi na političkoj sceni mogli bi se dodatno mijenjati u narednim mjesecima. Rezultati predstavljaju trenutno raspoloženje ispitanika, a ne prognozu izbornog ishoda. Ipak, jasno je da nezadovoljstvo građana ostaje jedan od najvećih izazova za hrvatsku političku scenu.
