Štitna žlijezda jedan je od najvažnijih organa za pravilno funkcionisanje organizma, iako mnogi o njenoj ulozi počnu razmišljati tek kada se pojave zdravstvene tegobe. Umor, promjene tjelesne težine, osjetljivost na hladnoću i poteškoće s koncentracijom samo su neki od simptoma koji se mogu javiti kada njen rad nije uravnotežen. Međutim, ono što često ostaje zanemareno jeste povezanost svakodnevne ishrane i zdravlja štitne žlijezde. Određeni vitamini i minerali neophodni su za stvaranje hormona, dok pretjerivanje s pojedinim dodacima prehrani može imati suprotan efekat.
Zašto je štitna žlijezda toliko važna?
Štitna žlijezda nalazi se u prednjem dijelu vrata i proizvodi hormone koji učestvuju u regulisanju metabolizma, tjelesne temperature, rada srca i brojnih drugih procesa.
Kada proizvodi premalo hormona, nastaje hipotireoza, stanje koje može izazvati umor, pospanost, zatvor, suhu kožu i povećanu osjetljivost na hladnoću.
S druge strane, pojačana proizvodnja hormona, odnosno hipertireoza, može biti povezana s ubrzanim radom srca, nervozom, pojačanim znojenjem i nenamjernim gubitkom tjelesne težine.
Važno je naglasiti da navedeni simptomi nisu specifični samo za bolesti štitne žlijezde. Za utvrđivanje uzroka potrebni su ljekarski pregled i odgovarajuće laboratorijske analize.
Jod ima posebno važnu ulogu
Jedan od najvažnijih minerala za štitnu žlijezdu jeste jod. Organizam ga koristi za proizvodnju hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3).
Jod se nalazi u jodiranoj soli, ribi, morskim plodovima, mliječnim proizvodima i jajima.
Ipak, više joda ne znači automatski i zdraviju štitnu žlijezdu. Njegov pretjeran unos može pogoršati određene poremećaje, posebno kod osoba koje već imaju bolesti ovog organa.
Zbog toga se suplementi joda ne bi trebali uzimati na svoju ruku.
Selen je važan, ali s količinom ne treba pretjerivati
Selen je mineral koji učestvuje u metabolizmu hormona štitne žlijezde i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Može se pronaći u ribi, mesu, jajima, žitaricama i brazilskim orasima.
Brazilski orasi posebno su poznati po sadržaju selena, ali njegova količina može znatno varirati. Zbog toga njihovo svakodnevno konzumiranje u velikim količinama nije preporučljivo.
Iako je selen neophodan organizmu, nema dovoljno dokaza da njegovo dodatno uzimanje koristi svim osobama koje imaju probleme sa štitnom žlijezdom.
Šta je sa željezom, cinkom i vitaminom D?
Za normalno funkcionisanje organizma važni su i drugi nutrijenti, uključujući željezo, cink i vitamin D.
Željezo učestvuje u procesima potrebnim za stvaranje hormona štitne žlijezde, dok cink ima ulogu u brojnim metaboličkim funkcijama.
Vitamin D važan je za zdravlje kostiju i imunološkog sistema. Kod nekih osoba s autoimunim bolestima štitne žlijezde utvrđene su niže vrijednosti ovog vitamina, ali to ne znači da suplementacija može izliječiti bolest.
Najbolji pristup jeste raznovrsna ishrana, a dodatke prehrani treba koristiti kada za njima postoji stvarna potreba.
Da li kupus, brokula i karfiol štete štitnoj žlijezdi?
Ovo pitanje često izaziva zabunu.
Kupus, brokula, karfiol i prokulice sadrže prirodne spojeve koji u određenim okolnostima mogu utjecati na iskorištavanje joda.
Međutim, kod većine ljudi koji unose dovoljno joda, uobičajeno konzumiranje ovog povrća ne predstavlja problem.
Posebno je važno naglasiti da kuhanje smanjuje aktivnost dijela tih spojeva.
Zbog toga nema razloga da većina ljudi izbacuje ovo hranjivo povrće iz svakodnevnog jelovnika.
Kafa i lijekovi za štitnu žlijezdu
Osobe koje uzimaju levotiroksin trebaju obratiti pažnju na vrijeme uzimanja lijeka.
Kafa i hrana mogu smanjiti njegovu apsorpciju ako se konzumiraju neposredno nakon uzimanja tablete.
Levotiroksin se najčešće preporučuje uzimati na prazan želudac, s vodom, 30 do 60 minuta prije doručka, prema uputstvu ljekara.
Preparati željeza i kalcija također mogu ometati apsorpciju lijeka, zbog čega se obično uzimaju s vremenskim razmakom od najmanje četiri sata.
Postoji li posebna dijeta za štitnu žlijezdu?
Ne postoji univerzalna dijeta koja može izliječiti hipotireozu, hipertireozu ili Hashimotov tireoiditis.
Ishrana treba biti prilagođena individualnim potrebama, zdravstvenom stanju i eventualnim nedostacima hranjivih materija.
Najčešće se preporučuje uravnotežen jelovnik koji uključuje povrće, voće, kvalitetne izvore proteina, integralne žitarice i zdrave masnoće.
Bezglutenska prehrana nije neophodna svim osobama s bolestima štitne žlijezde. Posebno je važna kod osoba koje istovremeno imaju celijakiju.
Kada se treba javiti ljekaru?
Dugotrajan umor, neobjašnjive promjene tjelesne težine, lupanje srca, osjećaj hladnoće ili primjetno povećanje u predjelu vrata mogu biti razlog za pregled.
Ljekar može preporučiti provjeru hormona TSH i FT4, a prema potrebi i dodatne analize.
Najvažnije je zapamtiti da pravilna ishrana može podržati normalan rad štitne žlijezde, ali ne može zamijeniti propisanu terapiju.
Uravnotežena prehrana, izbjegavanje nepotrebnih suplemenata i redovne kontrole kod osoba s dijagnosticiranim poremećajima predstavljaju razuman pristup očuvanju zdravlja.
